Odbor za pravosuđe započeo saslušanja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda uz političke prijepore

U Hrvatskom saboru održana je sjednica Odbora za pravosuđe na kojoj su započela saslušanja troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Riječ je o trećem pokušaju popunjavanja ove ključne sudske pozicije nakon smrti prethodnog predsjednika Radovana Dobronića u ožujku. Prema Ustavu, predsjednika Vrhovnog suda imenuje Sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je za svojeg favorita ponovno istaknuo sutkinju Mirtu Matić.

Saslušanja su uslijedila nakon više od sat vremena uvodne rasprave zastupnika, tijekom koje se otvorilo pitanje klasificiranih podataka vezanih uz Matić i potencijalnog curenja informacija iz kaznenih postupaka. Prva je svoj program predstavila sutkinja Aleksandra Maganić, potom Mirta Matić, a treći se očekivao Šime Savić. Svaki kandidat iznio je svoju viziju rada najvišeg suda, nakon čega su članovi Odbora postavljali pitanja.

Fokus na dugotrajnost postupaka i percepciju pravosuđa

U svom izlaganju, Aleksandra Maganić naglasila je potrebu da sudovi budu više usmjereni na građane.

– Ono što građanin očekuje je da se ne osjeća obespravljeno u tom sustavu i da mu bude pružena pravna zaštita koju očekuje. To mislim da bi trebalo biti središte odlučivanja. Bojim se da suci upravo zbog ovih okvirnih mjerila i potrebe da se ona izmijene zapravo poprilično činovnički doživljavaju rješavanje predmeta, isključivo kao rješavanje predmeta, a ne stvar u kojem trebaju staviti zapravo problem koju čovjek ima. Ako vi morate čekati 5, 6, 7, 8, 9, 10 godina da neka stvar u pogledu stvari koja vas zanima bude riješena, vi ćete svakako biti nezadovoljni, rekla je Maganić.

Sličan naglasak stavila je i Mirta Matić, dotaknuvši se profesionalnih standarda među sucima:

– Ono što se dogodilo hrvatskom pravosuđu, ja ću sad biti slobodna to reći, to je da jedan veliki dio hrvatskih sudaca smatra da je ispunio svoju sudačku ulogu zato što ima normu. I to je na toliko visokom stupnju razmišljanja da se potpuno zaboravlja osnovna uloga suda - pružiti građanima pravično suđenje u razumnom roku, izjavila je.

Politička prepucavanja prije saslušanja

Kako javlja HTV-ov novinar Eugen Husak, sjednica je započela žustrom raspravom oko dnevnog reda. Prva kandidatkinja, Maganić, sat vremena je čekala dok su se članovi Odbora sporili treba li na iduću sjednicu pozvati glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.

Predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) zatražio je da Turudić objasni navode o mogućem odavanju tajnih informacija bivšem suprugu kandidatkinje Matić. Time je otvorio pitanje koje je posljednjih dana izazivalo značajnu političku i medijsku pažnju.

Dio članova Odbora otišao je korak dalje, tražeći da se deklasificira cijeli spis koji se odnosi na Matić. Drugi su pak dovodili u pitanje svrhu saslušavanja kandidata bez prethodnog uvida u dokumente koji bi mogli biti relevantni za procjenu njihove vjerodostojnosti.

SDP je potom zatražio desetminutnu stanku kako bi formulirao vlastiti prijedlog zaključka, što je dodatno usporilo početak saslušanja.

Grmoja: „Jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a“

Grmoja je tijekom izlaganja optužio vladajuće da su prekršili odredbe tzv. „lex AP“, aludirajući na zaštitu visokih dužnosnika. Povezao je to s nedavnom smjenom glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kojeg je Vlada razriješila nekoliko sati prije uhićenja zbog sumnji na korupciju.

– Šest godina Mikulić je bio glavni državni inspektor, a onda ga je u četvrtak Vlada smijenila nekoliko sati prije nego je uhićen zbog korupcije. Predsjednik Vlade je ustvrdio kako Mikulićeva smjena nije povezana s uhićenjem, a nadam se da u Odboru za pravosuđe ipak nema ozbiljne osobe koja bi zastupala tu fantastičnu priču. Kolokvijalno rečeno, jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a, poručio je Grmoja.

HDZ-ov potpredsjednik Odbora Nikola Mažar ocijenio je Grmojine tvrdnje populističkim te poručio da Odbor i bez dopune dnevnog reda može zatražiti dolazak glavnog državnog odvjetnika.

Oporba traži deklasifikaciju spisa o Matić

Dalija Orešković (DOSIP), Željko Lacković i Urša Raukar Gamulin (Možemo) zatražili su da se skine oznaka tajnosti s USKOK-ova dokumenta.

– Dokle god mi nemamo izvorni dokument, mi ne možemo zaključivati iz tog zaprimljenog izvješća ništa. Zato predlažem da se pribavi izvorni dokument ili da se skine klasifikacija tajnosti, upozorio je Lacković.

– Za sada imamo informaciju da je bila nekoliko puta pozivana u USKOK kao svjedokinja i da nije u optužnici. Cijeli taj klasificirani dokument ne daje dovoljno relevantnih informacija i mislim da je podložan raznim interpretacijama, dodala je Raukar Gamulin.

SDP-ov Mišel Jakšić primijetio je da mediji danima objavljuju sadržaj spisa, dok Odbor o njemu ne može raspravljati.

Prijedlozi i glasanja: od odgoda do odbijenih zaključaka

Grmoja je predložio zaključak kojim bi Odbor od DORH-a zatražio deklasifikaciju dokumenta, što je podržalo 11 članova. HDZ je, s druge strane, predložio da se glasovanje o kandidatima odgodi dok svim zastupnicima ne bude omogućen uvid u dokument Turudića. Taj je prijedlog prošao s većinom glasova.

Lijeva oporba tražila je osmodnevni rok odgode, no prijedlog nije prihvaćen.

Nije prošao ni prijedlog Dalije Orešković da Turudić objasni razloge klasifikacije spisa, što je dodatno naglasila vanjska članica Odbora Zlata Đurđević:

– Odluka u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne može biti donesena na temelju tajnog podatka koji javnost i vanjski članovi nemaju, mi tada više nismo demokracija i država vladavine prava i treba to postaviti Odboru za Ustav.

Dopuna dnevnog reda o pozivanju Turudića nije dobila potrebnu većinu.

Što slijedi?

Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje o kandidatkinji Matić, dok mišljenje Odbora za pravosuđe tek predstoji. Ipak, mišljenja ni DSV-a ni Odbora nisu obvezujuća za predsjednika Republike.