Poljudska ljepotica ide u temeljitu obnovu: 'Školjka' se pretvara u natkriveni krov, otkrivamo što će se još promijeniti

Pored toga, planiraju se znatno veći VIP sektori na zapadnoj tribini, ali i brojni komercijalni sadržaji na vanjskom prstenu i neposredno uz njega, čime bi se novi stadionski kompleks u budućnosti samofinancirao.

Tportalu je iz više izvora neslužbeno potvrđeno da se prethodnih tjedana intenzivno radi na pripremama ovog projekta, a on je doduše još uvijek u početnoj fazi.

'Cilj je jasan: dovršiti sve pripreme i imati spremnu dokumentaciju do trenutka u kojem se u državnom proračunu ili europskim fondovima, a eventualno i kod FIFA-e i UEFA-e, otvori mogućnost povlačenja sredstava. Split u tome mora biti tretiran potpuno jednako kao Zagreb', rekao je jedan od sugovornika tportala.

U ovom trenutku Poljud je zapravo u prednosti pred Maksimirom jer je vlasništvo nad stadionom i zemljištem na kojem se nalazi nesporno, gradsko, a postoji i projekt rekonstrukcije koji se može aktualizirati: prije više od deset godina izradio ga je danas pokojni arhitekt Boris Magaš, inače autor originalnog remek-djela Poljuda iz 1979. godine, za potrebe jedne od neuspjelih kandidatura Hrvatske za organizaciju velikih nogometnih natjecanja.

On između ostalog predviđa potpuno natkrivanje stadiona novom krovnom strukturom. U međuvremenu je izrađeno još nekoliko idejnih projekata revitalizacije splitskog stadiona koji nikada nisu zaživjeli, a prije pet godina Split je čak povukao pet milijuna kuna iz europskih fondova za izradu projekta zamjene krovne konstrukcije. Taj posao procijenjen je na 100 do 150 milijuna kuna, dokumentacija je dovršena, ali ustanovljeno je da ne postoji fond iz kojega bi se mogla povući tolika količina novca usprkos činjenici da je Poljud i službeno zaštićen kao kulturno dobro.

Prilikom prošlogodišnjeg posjeta premijera Andreja Plenkovića Splitu, prezentiran mu je ovaj projekt i on se, po riječima sudionika sastanka, 'zagrijao' za njega, a kasnije je svojim suradnicima ipak rekao da se stadion u Splitu može obnavljati isključivo ako se istovremeno gradi novi stadion u Zagrebu. Splićani od njega sada očekuju da održi riječ.

U idućim koracima, kako tportal doznaje, očekuje se 'skidanje' konzervatorske zaštite s danas ipak sve manje funkcionalnog stadiona da bi se on temeljito rekonstruirao i pretvorio u modernu nogometnu arenu. U cijeli proces uključena je Olga Magaš, supruga pokojnog arhitekta, te arhitekt Nenad Fabijanić, povezan s njima obiteljskim vezama. Oni su i nositelji autorskih prava na Poljud i, kako se doznaje, vrlo su blagonakloni prema ideji njegovog osuvremenjivanja.

Investicija je trenutno procijenjena na oko 400 milijuna kuna, no radi se tek o grubim iznosima koji će se precizirati nakon izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta. On će svakako uključivati prostor oko stadiona koji bi obilovao komercijalnim sadržajima i privlačio posjetitelje i u danima u kojima se ne održavaju utakmice, ali i obližnju rekreacijsku zonu u kojoj bi se uredilo više terena budućeg Hajdukovog kampa.

Kao u Zagrebu sa stadionom u Kranjčevićevoj, i u Splitu razmišljaju o alternativi koja bi poslužila za odigravanje utakmica dok se stadion renovira: to je legendarni Hajdukov Stari plac u centru grada, na kojemu je planiran polivalentni stadion s osam tisuća mjesta. I za njega se pokreće procedura, a u iduća dva mjeseca očekuju se svi potrebni podaci za raspisivanje anketnog natječaja.

Tportal se za komentar obratio Hajduku, iz kojega je poručeno da je Grad Split nositelj cijelog ovog procesa vezanog uz Poljud i Stari plac. 'S naše strane već smo komunicirali potrebu za osuvremenjivanjem stadiona i izgradnjom ostale sportske infrastrukture, u tome ćemo sudjelovati koliko god se od nas bude tražilo i koliko god možemo', rekli su nam iz splitskog kluba.

Dogradonačelnik Splita Antonio Kuzmanić zasad je suzdržan u izjavama. 'Radimo na ova dva projekta i kada budu spremni, prezentirat ćemo ih javnosti', rekao je Kuzmanić za tportal.

Plenković je, podsjetimo, prije nekoliko tjedana objavio da će Vlada sudjelovati u financiranju izgradnje ili rekonstrukciji sportskih objekata od nacionalnog značenja, što uključuje izgradnju novog Maksimira, rekonstrukciju Poljuda i nove manje stadione u Šibeniku, Zadru i Koprivnici. Ovog tjedna i iz UEFA-e su hrvatskim novinarima objavili da bi u idućih nekoliko godina iz svojih fondova mogli financirati uređenje nogometne infrastrukture s otprilike 20 milijuna eura.

Da u splitskom slučaju to ima smisla, dokazuju i brojke: Poljud, naime, iz tjedna u tjedan i iz godine u godinu posjećuje više gledatelja nego sve ostale hrvatske stadione zajedno.