Porazno istraživanje: Čak 70 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske, evo kojim županijama najviše prijeti egzodus
Da se ne radi o maštariji, pokazuje podatak o čak 44 posto mladih koji su u posljednjih godinu dana pregledavali natječaje za posao u inozemstvu
Institut za istraživanje migracija proveo je istraživanje o namjeri mladih građana Hrvatske za iseljavanjem iz države. Novopridošli rezultati istraživanja provedenog lani na uzorku od 1040 građana Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina pokazuju da 72 posto mladih građana stalno, često ili ponekad razmišlja o iseljavanju iz Hrvatske. Kada je riječ o izrazitoj želji za iseljenjem ("stalno ili često razmišljam") riječ je pak o oko 30 posto mladih. Da se ne radi samo o svojevrsnoj maštariji, pokazuju odgovori na pitanje jesu li mladi u posljednjih godinu dana pregledavali natječaje za posao u inozemstvu. Rezultati pokazuju da je čak 44 posto ispitanika stalno, često ili nekoliko puta pretraživalo takve natječaje i tražilo posao u inozemstvu.
Kao posebno zabrinjavajući podatak istraživači ističu onaj po kojemu intenzivnu namjeru za iseljavanjem ističe oko četvrtina mladih u statusu studenta. Zanimljivo je i da oko 28 posto mladih koji su trenutačno zaposleni razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, neovisno o tome što imaju posao u Hrvatskoj.
Avanturistički trend
Rezultati po županijama pokazuju da je u Sisačko-moslavačkoj županiji najviši udio mladih koji često ili stalno razmišljaju o odlasku u inozemstvo, a riječ je o njih 47 posto. U Ličko-senjskoj županiji radi se o 40 posto ispitanih, a u Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj i Požeško-slavonskoj županiji o 38 posto. Niži postotak, 27 posto mladih koji stalno ili često razmatraju tu mogućnost je iz Grada Zagreba, identično kao i u Vukovarsko-srijemskoj, odnosno slično kao i u Osječko-baranjskoj (28 posto) županiji. U Istarskoj županiji oko 20 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske, što je najmanji udio u državi.
Viši znanstveni suradnik s Instituta za migracije, sociolog Ivan Balabanić upozorava da se ne može reći da mladi žele ići "trbuhom za kruhom", budući da se Hrvatska u posljednje vrijeme donekle ekonomski razvila i problem nezaposlenosti nije toliko izražen.
Dok većina ispitanika razmatra opciju odlaska u neku od država EU, u 15-ak posto slučajeva riječ je o seljenju u Sjevernu ili Južnu Ameriku.
Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija i voditeljica istraživanja Marina Perić Kaselj smatra da, unatoč ovim rezultatima, prostor EU mladi ipak ne doživljavaju kao iseljenički prostor, pa bi se moglo reći da se radi o iseljavanju unutar jedinstvenog prostora EU. Hrabri činjenica, dodaje, da se vjerojatno radi o potencijalnim cirkularnim migracijama.
Migranti povratnici
- Privremeno se iseljava iz Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje, da bi se stekli znanja, vještine i određeni kapital, ali namjera je da se nakon toga vrate u Hrvatsku - kaže Kaselj, po kojoj je potrebno osluškivati nove trendove i ne pripisivati im isključivo negativna svojstva jer ova kategorija, koju bismo mogli kategorizirati kao "migranti povratnici", može biti svojevrstan dobitak za državu budući da oni sa sobom donose financijski, intelektualni, politički, kulturni i društveni kapital neophodan za razvoj hrvatskog društva.
- Možemo se složiti s činjenicom da je dijaspora jedna od suvremenih globalnih sila i ako promatramo ovu potencijalnu kategoriju iseljenih, onda možemo zaključiti da bi oni mogli imali važnu ulogu kako u zemlji porijekla tako i u zemljama iseljavanja, i to u dvostrukoj ulozi, kao ulagači u Hrvatskoj i kao svojevrsni poticaj onima u dijaspori - smatra ravnateljica Instituta.
Želja mladih za odlaskom u fokusu je niza dosad provedenih istraživanja, čiji su rezultati već godinama slični, odnosno upućuju na to kako je riječ o 50 do 75 posto mladih koji preferiraju odlazak u neku od država EU.
Izvor:jutarnji.hr/Foto: Fah
