Pravobraniteljica o spornoj odredbi u vojnom roku: 'To žene stavlja u nepovoljan položaj'
Jedna od glavnih tema u Hrvatskoj posljednjih mjeseci jest povratak obveznog vojnog roka. Ono što su mnogi uočili pritom jest razlika u obvezama između muškaraca i žena.
Konkretno, predviđa se da "žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu". Je li ovakva razlika u zakonskoj obvezi oblik spolne diskriminacije, portal Direktno upitao je Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, Višnju Ljubičić.
"Nejednak zakonski tretman temeljen na spolu, ne znači uvijek i postojanje spolne diskriminacije. Različiti zakonski kriteriji primjerice postoje po pitanju rodiljnog dopusta za muškarce i za žene, što također ne predstavlja spolnu diskriminaciju", navodi Pravobraniteljica i pojašnjava kako uvažavanje bioloških razlika između muškaraca i žena – poput trudnoće, poroda i postporođajnog oporavka – ne predstavlja spolnu diskriminaciju, već osigurava ravnopravnost kroz prilagodbu zakonskog okvira tim specifičnostima.
Pravobraniteljica ističe da ravnopravnost ne znači jednako postupanje prema svima, već prilagođeno, uvažavajući različitosti, a isto treba postupati i u slučaju obveza. "Dakle, nećemo za neku skupinu nešto propisivati kao obligatorno, ako postoje uvjeti na temelju kojih bi takva obveza tu skupinu dovela u nepovoljan položaj ili ih neopravdano dodatno opteretila. Borba protiv diskriminacije ne uključuje izjednačavanje društvenih skupina, 'brisanje' razlika i jednak tretman osoba različitih karakteristika. Takvi postupci upravo i dovode do diskriminacije jer tako osobe u nepovoljnim pozicijama neopravdano dovodimo u još nepovoljnije, a one u povoljnijima u još povoljnije."
Sporna odredba
Na pitanje kako bi ovakva regulativa trebala biti oblikovana kako bi bila u potpunosti usklađena s načelima ravnopravnosti spolova, Ljubičić odgovara da je već javno upozorila da "konkretno normativno rješenje koje podrazumijeva prednost pri zapošljavanju u svim tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za sve koji su prošli temeljno vojno osposobljavanje predstavlja tzv. neizravnu diskriminaciju utemeljenu na spol". Dodaje da takva odredba može dovesti žene u nepovoljan položaj budući da za njih vojni rok nije obvezan pa će manji broj žena i ostvarivati propisane zakonske beneficije.
"Dugoročno gledano, na ovaj način smanjit ćemo mogućnost zapošljavanja ženama u tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno žene dovesti u nepovoljan položaj na temelju njihovog spola. Istovremeno država uvodi mehanizme kojima pokušava riješiti podzastupljenost žena na tržištu rada kako u navedenim tijelima, tako i u trgovačkim društvima, ali i u politici te na rukovodećim pozicijama. Stoga, nije nužno, ni primjereno, a i suprotno je kako Ustavu, tako i navedenim ciljevima države, Zakonu o ravnopravnosti spolova, ali i međunarodnim obvezama RH, dodatno putem zakonskih beneficija poticati nešto što stvara neravnopravnost među spolovima", upozorila je Pravobraniteljica.
Usvoji li se ovakva odredba, žene će biti u nepovoljnom položaju pa je stoga Pravobraniteljica Vladi predložila ili potpuno ukidanje navedene beneficije ili uvođenje jednake dvomjesečne vojne obveze za svih, bez obzira na spol. Što se tiče regulacije vojnog roka u drugim državama, na europskoj razini postoje različita pravna stajališta o vojnoj službi. U jednoj presudi Europski sud pravde zaključio je da je odluka o vojnoj organizaciji stvar suverenog odlučivanja svake države članice EU. No, u ranijim presudama isti sud naglasio je da vojna služba treba biti jednako dostupna i muškarcima i ženama.
FOTO: MORH/ F. Klen/ilustracija
Europska praksa
U posljednjoj odluci iz 2003. godine, Europski sud pravde istaknuo je da načelo jednakog postupanja muškaraca i žena vrijedi za sve javne sektore država članica, uključujući i vojsku. Međutim, Sud je zatim naglasio je da se to odnosi na organizaciju vojnih snaga, ali ne i na vojnu organizaciju obrane država članica. Nije pritom detaljno objasnio razliku između ta dva pojma.
Pravobraniteljica je podsjetila i na presudu Suda Europske unije iz 2000. koja je vezana za sličnu praksu po ovom pitanju u Njemačkoj. "Sud EU-a je u navedenom predmetu zauzeo stajalište da su odredbe zakona koje su muškarcima koji završe vojnu obuku davale prednost pri zapošljavanju 'neizravna diskriminacija utemeljena na spolu'", navela je Ljubičić.
Naglasila je da je trenutačno u tijeku proces javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani u kojemu sudjeluje i sama Pravobraniteljica. "Obavljeni su određeni kontakti u kojima su predstavnici Ministarstva iznijeli svoja stajališta te istaknuli kako će naša stajališta i preporuke dodatno razmotriti", poručila je Ljubičić.
