PREUSTROJ MUP.a: Imamo detalje velike reorganizacije policije: Treba li MUP-u 51 službenik za odnose s Crkvom?

Republika Hrvatska je država s jednom od najmanjih stopa kriminaliteta, ali je među prvima po broju policijskih službenika u EU

Vlada je izmijenila Uredbu o unutarnjem ustrojstvu MUP-a radi funkcionalne reorganizacije policije, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da su sigurnosni izazovi današnjice sve kompleksniji i zahtjevniji s pojavom novih oblika kriminaliteta, što od policije traži stalnu prilagodbu i promjene.

Uštede, smanjenje ustrojstvenih jedinica odjela i odsjeka za 115, ukidanje 638 rukovodećih radnih mjesta - načelnici policijskih postaja više neće imati pomoćnike posebno za temeljnu i za krim-policiju, nego zamjenika čiji će posao objedinjavati te funkcije - ali čak 51 radno mjesto u odjelu za odnose s vjerskim zajednicama neke su od brojki s više stotina stranica dokumenata koje je 13. siječnja usvojila Vlada. O reorganizaciji se govori već godinama, gotovo i nije bilo ministra koji nije ispremiješao policijski sustav, uvijek s obrazloženjem kako će novi vjetrovi pridonijeti efikasnosti i učinkovitosti policije. Daleko bi nas odvelo nabrajanje što su sve najavljivali. Obrazloženje ministra Davora Božinovića za preustroj također je na tom tragu.

Prvi put cjelovito

"Kako bismo zadržali i poboljšali takve rezultate, moramo biti svjesni da isključivo prilagodljiv sustav ima šansu nositi se s izazovima budućnosti, stoga je naša intencija da ustroj policije prati realne sigurnosne potrebe lokalnih sredina", naglasio je Božinović. Naglasak reorganizacije je na povećanju operativnosti policije na svim razinama, na većoj vidljivosti policije na ulicama. Poručio je - više ljudi u operativi, a manje u administrativnom dijelu. To je nastavak procesa unapređenja radnih procesa i racionalizacije organizacije policije, što je na nacionalnoj razini počelo 2017. godine, a na regionalnoj razini 2019. godine, i predstavlja prvu cjelovitu reorganizaciju Ravnateljstva policije prije ulaska u schengensko područje, rekao je Božinović.

U Ravnateljstvu policije ustrojava se nova Uprava za javni red i sigurnost, u kojoj su ustrojene službe temeljne policije, prometne policije, protueksplozijska služba s četiri regionalne protueksplozijske jedinice (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), mobilna jedinica prometne policije i operativno-komunikacijski centar policije. Bitan dio reorganizacije je i integracija dosadašnjeg zapovjedništva specijalne policije i zapovjedništva interventne policije u zapovjedništvo za intervencije, rekao je Božinović.

Cilj je povećanje operativne sposobnosti posebnih policijskih snaga, odnosno jačanje kapaciteta i podizanje efikasnosti tzv. prvog odgovora na krizne situacije visokog rizika, primjerice terorističke prijetnje, talačke situacije visokog rizika, migrantske krize i sl. Za najkompleksnije situacije ustrojena je Antiteroristička jedinica Lučko u Zagrebu, kao elitna postrojba, obučena i opremljena za odgovore na najteže izazove, dodao je Božinović. "Nema novih zapošljavanja, postižu se uštede.

Jačaju se i kapaciteti policijskih postaja jer se u njima ustrojava 271 novo radno mjesto više i visoke stručne spreme, a ukidaju se 73 rukovodeća radna mjesta. Predložene uredbe će se provesti u okviru osiguranih sredstava na razdjelu MUP-a, tako da će se uštedjeti 1,615 milijuna kuna", ističe ministar. Ostale uredbe vezane uz MUP donose se radi usklađivanja s promjenama koje proizlaze iz izmjena uredbe o unutarnjem ustrojstvu, a reguliraju područja, sjedišta, vrste i kategorije policijskih uprava i postaja, kao i plaće policijskih službenika, klasifikaciju njihovih radnih mjesta i policijska zvanja.

Prof. dr. Petar Veić s Katedre za kazneno postupovno pravo riječkog Pravnog fakulteta, koji je vodio radnu skupinu za prvu reformu policije 2000. godine dok je na čelu MUP-a bio SDP-ov Šime Lučin, ovako gleda na reorganizaciju policije.

- Već lapidarni pogled otkriva niz teško shvatljivih opredjeljenja. Za provedbu reforme nužno je da se policija organizira kroz nekoliko regionalnih policijskih uprava. Aktualni smjer je i dalje jačanje središnjih službi u Zagrebu. Ono što se ističe u javnosti da cjelokupni sustav izgleda 'mongoloidno' još više dobiva na značenju. Već 2000. godine, kad se pristupilo prvoj reformi, broj službenika u Zagrebu u Ravnateljstvu iznosio je više od dvije tisuće. Bilo je hrvanja da je taj broj prevelik, međutim on je danas narastao na pet i pol tisuća. Točno je da su neke operativne službe dobile novi oblik i da je i to pridonijelo rastu broja službenika, ali taj je broj unatoč tome ipak prevelik - smatra Veić. Kao primjer navodi kako mu je neprihvatljivo spajanje zapovjedništva specijalne i interventne policije u Ravnateljstvu.

- To su dva različita organizacijska oblika glede njihove obučenosti, kompetentnosti, zadaća i nadležnosti. Točno je da je dosadašnje zapovjedništvo bilo preglomazno, ali se taj problem na ovakav način ne rješava. Kada imate jedinicu sa 130 pripadnika, onda ona ne može na nekom izdvojenom mjestu imati tridesetak nekakvih planera, analitičara i sl. To je očit nesrazmjer. Točno je da je ATJ Lučko izvanserijska formacija po svim točkama i s njom se ne smije uspoređivati i miješati ništa. Regionalne jedinice specijalne policije (četiri) ne mogu slijediti standarde ATJ-a Lučko i čine mi se suvišnima.

Osobito mi se čini neshvatljivim da odjel za suradnju s vjerskim zajednicama ima sistematizirano 51 radno mjesto. To je deset više nego profesora na Visokoj policijskoj školi i samo pet manje nego policijskih službenika za korupciju i organizirani kriminalitet u PU zagrebačkoj. Treba li nam više duhovnika ili profesora?! - govori Veić.

Međutim, kao dobar primjer ističe to što je veći naglasak dan kriminalističko-obavještajnoj službi i analitici, pa se nada da će policija biti sposobnija u otkrivanju organiziranog kriminala. - Ali, nije dobro što se u Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja 'Ivan Vučetić' nije ustrojio Odjel za knjigovodstvena i računovodstvena ispitivanja i vještačenja. Problem nepostojanja toga odjela nije od jučer. Već barem pedeset godina traje rasprava u stručnim krugovima zašto se to ne ustroji. Vidimo na dnevnoj razini da mnoga kriminalistička istraživanja i sami kazneni postupci nisu pripremljeni i lutaju zbog loše pripremljenosti predmeta gospodarskog i s njime povezanog kriminaliteta - kaže Veić.

Kao nekad prvi čovjek Policijske akademije, Veić smatra da nije normalno i u neskladu je s temeljnim zasadama visokoga školstva da je dekanu takve ustanove nadređen neki načelnik i da ta institucija u interesu "racionalizacije" ima samo tri katedre. Visoko školstvo ima svoje standarde o kojima se u razmatranoj reorganizaciji ne bi trebalo raspravljati.

Pozornost zaslužuje i PU zagrebačka koja je posljednja dva desetljeća doživjela značajan porast broja stanovnika, a koji ne slijedi povećanje broja operativnih policijskih službenika.

Devastacija krim-policije

Republika Hrvatska je država s jednom od najmanjih stopa kriminaliteta, ali je među prvima po broju policijskih službenika u Europskoj uniji. Bilo bi dobro podatke Eurostata dovesti u vezu s razmatranom reformom. Neshvatljivo je da je stopa kriminaliteta u Sloveniji i Austriji višestruko veća nego u RH, a da je stopa policijskih službenika bitno ispod 400 na 100.000 stanovnika, a u nas je ona oko 500.

Ovom reorganizacijom policija nije određena kao profesija i kao karijerna služba. Danas je sablažnjivo da policijski službenik pri ulasku u službu ne može vidjeti gdje će biti za dvadeset godina. Manipulacije policijskim zvanjima prije deset godina stvorile su štetu koju nećemo tako brzo popraviti.

Hoće li se financijski benefit reorganizacije koji iznosi oko milijun i pol kuna (što gotovo da nije vrijedno spomena) preliti u plaće tradicionalno potplaćenih policijskih službenika temeljne policije, ostaje vidjeti. Osim što je izveden niz spajanja manjih policijskih postaja u najvećoj policijskoj upravi, onoj zagrebačkoj, promijenjen je naziv, vrsta i kategorija Policijske postaje Sesvete, sada ustrojene u Policijskoj upravi zagrebačkoj. Analizom sigurnosnih i drugih relevantnih pokazatelja došlo se do zaključka da postojeći ustroj i organizacija Policijske postaje Sesvete ne zadovoljava realne potrebe.

Slijedom navedenog Policijska postaja Sesvete preimenovana je u IX. policijsku postaju Zagreb te je iz mješovite policijske postaje prekategorizirana u postaju temeljne policije, po postojećem modelu ostalih policijskih postaja u Gradu Zagrebu. Poslove prometne policije na teritorijalnom području IX. policijske postaje Zagreb preuzela je I. postaja prometne policije Zagreb sa sjedištem u Heinzelovoj. O novoj reorganizaciji policije, koju poznavatelji policijskog sustava s kojima smo razgovarali nazivaju samo popunjavanjem kućica, ali ne i stvarnom reformom koja će policiju uspostaviti kao karijernu službu u kojoj se policajac na početku može odrediti u svojoj karijeri i za 20-ak godina, pitali smo i Tomislava Štambuka, predsjednika Sindikata kriminalističke policije.

- Status krim-službenika treba, prije svega, sagledati u kontekstu devastacije krim-policije, čemu smo svjedočili dugi niz godina u smislu marginalizacije i devastacije policijskog sustava, a time se ugrozila samostalnost, neovisnost i profesionalnost krim-policije. Zbog toga smo i osnovali ovaj sindikat, jedini takvog profila u EU. Krim-policija nije elitistička, nego je na prvoj liniji obrane društva od zločina i njezin je rad najsloženij i najizloženij interesu javnosti.

Preustroj krim-policije, za razliku od ostalih rodova, izuzetno je kompleksan posebice zbog dinamične evolucije kriminaliteta, a skloni smo vjerovati da je sadašnje čelništvo krim-policije koje dolazi iz struke svjesno onoga što je devastirano kroz desetljeća te da ima stručnosti, volje i ozbiljne namjere to popraviti - napominje Štambuk. I njemu se ova reorganizacija ne razlikuje od prethodnih, te smatra da je MUP propustio uspostaviti jasne kriterije pristupa u službu, napredovanja.

Parcijalni pristup reorganizaciji krim-policije, smatra čelništvo sindikata, može biti štetan, a ova se reorganizacija vodila logikom smanjenja radnih mjesta, pa se i tako, smatraju, oslabila krim-policija, poglavito u manjim policijskim upravama. Kad je pak riječ o beneficiranom stažu, tu je stav sindikata krim-policije vrlo jasan. Svi oni koji svakodnevno primjenjuju u radu policijske ovlasti trebali bi imati beneficirani staž u trajanju od 16 mjeseci za 12, oni koji rade pod vodom i s eksplozivom 18 za 12, a svi ostali koji ne primjenjuju policijske ovlasti ne bi trebali imati beneficirani staž, a to se, navode, nije poštovalo iako su napravljene neke korekcije.

Iskrivljeni imidž

Ovaj sindikat također smatra da su kriteriji ulaska u službu i karijernog kretanja i napredovanja, iako postavljeni, samo kozmetičke naravi jer je još uvijek nerijetko prisutan kriterij podobnosti, a ne stručnosti, znanja i iskustva. - Ni ova ni prethodne uredbe, počevši od 2000. godine kada je ukinut linijski princip rada u postajama i uspostavljen zastarjeli sektorski, nisu ništa dobro donijele krim-policiji, stoga držimo kako je jedan od važnih kriterija trebao biti specijalistički pristup - smatraju u sindikatu.

Smatraju da je u javnosti iskrivljen imidž policije, da se mladi teško opredjeljuju za ulazak u sustav, da su slabo plaćeni i nedostaje im stručnog kadra, ali pozdravljaju vraćanje redovitog srednjoškolskog obrazovanja u Policijskoj školi "Josip Jović". Neki naši sugovornici zaprepašteni su podatkom da je u samostalnoj službi za suradnju s Vojnim ordinarijatom predviđen čak 51 službenik, pa se pitaju koliko je predviđeno stručnjaka za psihološku pomoć policajcima.

Kad je riječ o spajanju interventne i specijalne policije, ističu da takvu praksu nema nijedna zemlja u EU. Nadalje, kako se najavljuje skori ulazak u Schengen, pitanje je hoće li se opet "miješati karte" jer će se broj policajaca koji su radili na graničnim prijelazima morati preusmjeriti na druge poslove, kao što je to bio slučaj i s Carinom. U svakom slučaju, pozdravljaju smanjenje broja rukovodećih radnih mjesta, veći naglasak na rad na terenu.

Javna je tajna da su neki projekti poput "Policije u zajednici" i kontakt-policajaca, koji su bili uvedeni u vrijeme SDP-ova ministra Šime Lučina, u međuvremenu marginalizirani iako su bili zamišljeni kao hrvatski "bobbyji" te su dobro prihvaćeni u lokalnim sredinama. U Hrvatskoj se već dulje nije provodilo istraživanje o povjerenju građana u policijski sustav, a, prema europskim statistikama, povjerenje hrvatskih građana u policiju pada sve niže.

Policija se pak uvijek brani statistikom, a subjektivni osjećaj sigurnosti građana ne doživljava kao jedini i objektivan kriterij. Hoće li se uskoro nešto bitnije promijeniti. Je li to moguće primjerice u glavnom hrvatskom gradu, u kojem desetljećima nije sagrađena nijedna postaja, kronično nedostaje policajaca, a o sigurnosti građana Novog Zagreba i Trešnjevke, koji zajedno broje oko 300.000 stanovnika, brine 429 policajaca.