Glavni stožer Oružanih snaga pripremio je prijedlog o uvođenju obveznog služenja vojnog roka, koji sada čeka "zeleno svjetlo" vlade. Ako vlada odobri prijedlog, prvi pozivi će se mladićima starijim od 18 godina početi slati u siječnju 2025. godine.
Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je da će obuka trajati tri mjeseca. Ovaj put neće biti pošteđeni ni oni koji su se ranije pozivali na priziv savjesti. Mladići koji odbijaju nositi oružje dobivat će alternativne zadatke kao što su slaganje kampova, kopanje rovova i nošenje municije i opreme.
Međutim, sudeći prema prvim reakcijama, uvođenje obveznog vojnog roka nije naišlo na odobravanje među mladim Hrvatima. Društvene mreže su se odmah zapalile, što nije iznenađenje s obzirom na to da je u prošlosti 90% potencijalnih vojnika koristilo priziv savjesti. Istoga dana kad je Anušić objavio ovu vijest, pokrenuta je inicijativa "Potpiši peticiju protiv obveznog vojnog roka". Peticija je do sada prikupila preko 2600 potpisa, a organizatori traže financijsku podršku za promidžbenu kampanju, pravne radnje i tužbe, te omogućuju donacije putem internet bankarstva, kartica i kriptovaluta.
U peticiji se navodi da je najavljeni vojni rok protuustavan, krši Konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan. Tvrde da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak na osobe s prigovorom savjesti i da ne smije trajati više od 50% dulje od obveznog vojnog roka. Također, ističu problem "seksizma", navodeći da obveza služenja ne smije biti nametnuta samo zbog spola, te služenje vojnog roka nazivaju "prisilnim radom" s negativnim ekonomskim posljedicama: "Ročnici koji tri ili šest mjeseci provode u prisilnoj službi plaćaju porez u naravi u iznosu plaće koju bi inače zaradili na poslu po vlastitom odabiru. Poslodavci se već sada suočavaju s nedostatkom radne snage, a obvezni vojni rok pogoršava stanje odgađanjem ulaska značajnog broja ljudi na tržište rada."
Obavezan vojni rok u različitim oblicima ponovno je uveden u nekoliko zemalja Europske unije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Devet članica EU trenutno ima obavezni vojni rok: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Švedska i Danska. Estonija, Finska, Norveška (nije članica EU), Austrija i Švicarska nikada nisu ukinule obavezno služenje vojnog roka, dok Norveška, Švedska i Danska regrutiraju i žene.
Izvor: 7dnevno
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.