Prijetnje bombama proglašene terorizmom – Željko Cvrtila: „Zastrašivanje nije dovoljno za tu kvalifikaciju“

ZAGREB – Serija prijetnji bombama koja je posljednjih dana uznemirila javnost dobila je i svoju pravnu kvalifikaciju – policija ih tretira kao kazneno djelo terorizma. No takva ocjena izazvala je ozbiljne polemike među stručnjacima za sigurnost i kazneno pravo. Među njima je i sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila, koji otvoreno dovodi u pitanje postojanje ključnih elemenata tog najtežeg kaznenog djela.

Prijetnje koje su uznemirile javnost

Val dojava o postavljenim eksplozivnim napravama, iako u većini slučajeva lažan, pokrenuo je opsežne policijske provjere, evakuacije i sigurnosne protokole. Takve situacije redovito izazivaju nelagodu među građanima, posebno kada su meta škole, javne ustanove ili prometna infrastruktura. Upravo zbog potencijalnog učinka na društvo, policija je odlučila primijeniti najstrožu pravnu kvalifikaciju – terorizam.

No, je li takva kvalifikacija utemeljena ili je riječ o preširokom tumačenju zakona?

Cvrtila: „Nedostaje ključni element kaznenog djela“

Prema riječima Cvrtile, već u samoj definiciji kaznenog djela terorizma pojavljuju se ozbiljne pravne dileme. Naglašava kako je za terorizam nužno ispunjenje više kumulativnih uvjeta, a ne samo jedan izdvojeni segment.

„Po meni nema tu elemenata terorizma, odnosno postoji jedan element – ozbiljno zastrašivanje stanovništva – ali i on je upitan“, ističe Cvrtila.

Drugim riječima, čak i ako bi se prihvatilo da prijetnje izazivaju određeni stupanj straha, to samo po sebi nije dovoljno. Ključno je, upozorava, postojanje dodatnog elementa – konkretne namjere i radnje koje zakon izričito navodi.

Što zakon traži – a što nedostaje?

Kazneno djelo terorizma, kako je definirano u Kazneni zakon Republike Hrvatske, ne svodi se samo na širenje panike. Potrebno je da počinitelj, uz zastrašivanje stanovništva, poduzme ili pokuša poduzeti neku od jasno propisanih radnji – poput napada na državne dužnosnike, ubojstava, otmica, uporabe opasnih sredstava ili sličnih teških kaznenih djela.

„Da bi bili ispunjeni svi elementi, mora postojati i taj drugi segment – da se zbog zastrašivanja počini neko od kaznenih djela koja su taksativno navedena u zakonu. A ovdje toga nema“, pojašnjava Cvrtila.

Drugim riječima, sama prijetnja – bez konkretne realizacije ili pokušaja realizacije takvih djela – teško može zadovoljiti stroge kriterije terorizma.

Granica između kaznenog djela i pravne inflacije

Ovakve situacije otvaraju i šire pitanje – koristi li se pojam terorizma preširoko? Stručnjaci upozoravaju da prečesta ili neprecizna primjena tog pojma može dovesti do pravne inflacije, gdje se najteža kaznena djela „razvodnjavaju“ i gube na težini.

S druge strane, policija i sigurnosne službe suočene su s pritiskom da brzo i odlučno reagiraju kako bi spriječile potencijalne tragedije. U tom kontekstu, stroža kvalifikacija može imati preventivnu funkciju, ali i otvoriti prostor za pravne prijepore.

Između sigurnosti i pravne preciznosti

Slučaj prijetnji bombama tako postaje više od sigurnosnog incidenta – pretvara se u test pravnog sustava. Gdje je granica između opravdane zaštite građana i pretjeranog širenja najtežih kaznenih kvalifikacija?

Ako se potvrdi da nedostaju ključni elementi, kako tvrdi Cvrtila, tada bi se moglo otvoriti pitanje treba li ovakve slučajeve tretirati kroz druga kaznena djela – poput lažnih dojava, prijetnji ili izazivanja opće opasnosti.

Jedno je sigurno: javnost ima pravo na sigurnost, ali i na pravnu jasnoću. A upravo u toj ravnoteži leži odgovor na pitanje – jesu li ove prijetnje doista terorizam ili tek ozbiljan, ali drukčije kvalificiran kazneni čin.