Svake godine u proljeće prelazimo na ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki sata jedan sat unaprijed. Iako se ovo može činiti kao rutinska promjena, zapravo ima značajan utjecaj na naš biološki ritam. Promjena od jednog sata može poremetiti ciklus spavanja i budnosti, izazivajući umor, manjak koncentracije i privremeni osjećaj dezorijentacije. Znanstvena istraživanja pokazuju da su posljedice ove promjene osobito izražene kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i djece, no osjetiti ih može svatko.

Ove godine, prelazak na ljetno računanje vremena dogodit će se u nedjelju, 30. ožujka 2025., kada ćemo u 2 sata ujutro pomaknuti kazaljke jedan sat unaprijed, na 3 sata.

Prema riječima prof. dr. sc. Mladenke Tkalčić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, naš unutarnji cirkadijani sat regulira mnoge fiziološke procese. "Naš unutarnji sat ima vlastiti ritam, ali nije potpuno neovisan o faktorima iz okoline. Resetira ga izmjena svjetla i tame, a prelaskom na ljetno računanje vremena remetimo uobičajene obrasce spavanja", objašnjava Tkalčić. Njegova prilagodba traje nekoliko dana, tijekom kojih može doći do oscilacija u razinama hormona, krvnom tlaku te kognitivnim i motoričkim funkcijama.

Postupna prilagodba ključna je za lakši prijelaz. U danima prije promjene sata preporučuje se ranije odlazak na spavanje i ranije ustajanje, čime se tijelo može postepeno naviknuti na novi ritam. Kratki dnevni odmor može pomoći u smanjenju umora, ali ne bi trebao trajati dulje od pola sata. Također, izlaganje prirodnom svjetlu tijekom dana može ubrzati prilagodbu, dok bi navečer trebalo izbjegavati jaku umjetnu rasvjetu i ekrane jer plavo svjetlo može ometati san.

Pomicanje sata također ima negativne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od srčanog udara i prometnih nesreća. Psihologinja Lea Maričić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" ističe kako gubitak sat vremena sna može izazvati probleme, osobito za osobe s čvrstim rasporedom spavanja. Neke studije sugeriraju povećan rizik od srčanog udara neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Jedno istraživanje u SAD-u pokazalo je da pomicanje sata unaprijed može povećati rizik od srčanog udara za čak 25 posto, dok se rizik smanjuje kada se sat vrati na zimsko računanje vremena.

Za lakšu prilagodbu na novi ritam, Maričić savjetuje češće izlaganje dnevnom svjetlu tijekom budnih sati i smanjenje izloženosti jakom umjetnom svjetlu navečer. Također, elektronički uređaji, koji emitiraju plavu svjetlost, trebali bi se izbjegavati barem sat vremena prije spavanja.

Unatoč negativnim učincima, pomicanje sata donosi i pozitivne aspekte. Dulji dani i više sunčeve svjetlosti omogućuju duži boravak na otvorenom, što može pozitivno utjecati na raspoloženje i tjelesnu aktivnost. Uz postupnu prilagodbu i svjesnost o utjecaju promjene vremena, tijelo se može lakše uskladiti s novim ritmom, smanjujući neugodne posljedice ovog prijelaza.

Izvor: Dnevno.hr