Primio ga Vučić, veličao četnike po Fejsu. Sad je pravomoćno osuđen u Hrvatskoj

Srbijanski odvjetnik Nemanja Berić, koji je u ljeto 2024. završio u hrvatskom zatvoru zbog veličanja četništva na Facebooku, pravomoćno je osuđen.

Visoki prekršajni sud potvrdio je kaznu od 15 dana zatvora zbog remećenja javnog reda i mira, koju je Berić već odslužio. Presuda se temelji na fotografijama i objavama u kojima veliča četnički pokret, pozira s podignuta tri prsta uz tablu na ulazu u Knin te nosi majicu s natpisom „1995. – 2019. – Oluja je pogrom“, objavio je Index.hr.

Kronologija slučaja

Berić je uhićen 10. kolovoza na graničnom prijelazu Bajakovo, prilikom povratka u Srbiju. Šibensko-kninska policija prekršajno ga je prijavila zbog ukupno 31 objave na njegovu Facebook profilu povezanih s četničkim pokretom i ratnim zločinima. Nakon uhićenja prevezen je na Prekršajni sud u Šibeniku, gdje mu je izrečena kazna od 15 dana zatvora, koju je odmah i odslužio.

Po povratku u Srbiju primio ga je predsjednik Aleksandar Vučić u predsjedničkoj rezidenciji, a njihovu zajedničku fotografiju objavio je na društvenim mrežama. Vučić je naveo da je Berić bio zatvoren jer je pjevao pjesmu Baje Malog Knindže te poručio kako mu je obećao da će zajedno otići na koncert tog pjevača, poznatog po protuhrvatskim i protumuslimanskim pjesmama.

U razgovoru za Informer TV Berić je izjavio da je osuđen nakon što su „čuli pjesmu ‘Kad sam bio mali, poklone mi slali, iz Chicaga moji, znaš ti dobro koji’“. Također je ustvrdio da nikada nije vidio „tako krvave oči kao što je imala ta sutkinja Anamarija“, dodavši da mu je rekla kako ne želi da ikada više uđe u Hrvatsku.

Nadležnost hrvatskih sudova

U žalbi je Berić tvrdio da hrvatski sudovi nisu nadležni za postupanje jer su sporne objave nastale dok se nalazio u Srbiji, kao i da mu je povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. Smatrao je da kao Srbin ne vrijeđa nikoga veličanjem četnika. Visoki prekršajni sud odbio je te navode, kao i žalbu šibenske policije koja je tražila strožu kaznu.

Sud je u obrazloženju naveo da sloboda mišljenja i izražavanja jest temeljno pravo u demokratskom društvu, ali da nije apsolutna. Može se ograničiti radi zaštite ugleda i prava drugih, javnog reda i sigurnosti, kao i radi sprječavanja govora mržnje, osobito onog koji se temelji na rasizmu i ksenofobiji.

„Uznemiravanje hrvatske javnosti“

Sud je utvrdio da su Berićeve objave sadržavale veličanje četničkog pokreta i njegovih predstavnika. Nosio je majicu s likom osuđenog četničkog vojvode, fotografirao se uz tablu na ulazu u Knin s podignuta tri prsta, objavljivao poruke poput „1995–2019 – Oluja je pogrom“, dijelio kartu tzv. Republike Srpske Krajine i simbole paravojnih skupina, te se fotografirao s obilježjima i likovima osuđenih ratnih zločinaca.

Prema ocjeni suda, takvi simboli predstavljaju nacionalističku velikosrpsku ideologiju koja izražava netrpeljivost prema nesrpskom stanovništvu, diskriminira osobe druge vjerske i etničke pripadnosti te negira žrtve tog pokreta. Time se krše temeljne vrijednosti Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući zaštitu ljudskog dostojanstva i zabranu diskriminacije.

Sud je zaključio da se pozivanje na slobodu izražavanja u ovom slučaju smatra zlouporabom prava te da takav govor nije zaštićen Konvencijom.

Prigovor na nepristranost sutkinje

Berić je u žalbi tvrdio i da postoji sumnja u nepristranost prvostupanjske sutkinje, pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava. No Visoki prekršajni sud ocijenio je da za takve tvrdnje nisu izneseni konkretni dokazi te da se presuda temelji na utvrđenim činjenicama, primjeni zakona i općepoznatim povijesnim okolnostima, bez utjecaja osobnih stavova sutkinje.

Nadležnost hrvatskih sudova, zaključeno je, proizlazi iz činjenice da su sporni sadržaji nastali i tijekom Berićeva boravka u Hrvatskoj te da su objave bile javno dostupne na Facebooku, unatoč njegovim tvrdnjama da su bile vidljive samo prijateljima.