Ministar financija Marko Primorac predstavio je danas novi krug porezne reforme na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a nakon toga, detalji reforme bit će predstavljeni i javnosti.

Primorčeva prezentacija kasnila je više od pola sata zbog sjednice GSV-a, a ministar se na početku ispričao zbog toga.

Kaže kako od 2016. postoji kontinuirana ambicija poreznog rasterećenja te da se uspjelo rasteretiti gospodarstvo, građane i poduzeća u iznosu od oko 2 mlrd godišnje. “To znači da bi, da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće”, pojasnio je Primorac. Naglasio je kako se rasteretilo i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali koristi od povećanja osobnog odbitka.

Dodao je i da se porezno opterećenje rada prebacuje na opterećenje imovine, odnosno nekretnina. “Ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava”, rekao je Primorac. Govorio je o tome da su problemi snažan rast cijena nekretnina i najma zbog niskog oporezivanja, pojasnio je i da ne govori samo o oporezivanju nekretnina, nego i o oporezivanju dohotka od najma, osobito kratkoročnog.

“Ciljevi koje nastojimo ostvariti su unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu dohotka od kratkoročnog najma, provoditi rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, digitalizirati i rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu”, rekao je Primorac dodajući da će predložiti izmjene šest zakona kako bi se ovi ciljevi i postigli.

Unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina je, prema Primorcu, najvažniji dio ove porezne reforme. Naglasio je da umjesto novih ulaganja i modernizacije i poduzetnici i građani pribjegavaju sredstva koja imaju investirati u izgradnju i kupnju nekretnina. “Ulagati u nekretnine se isplatilo u tolikoj mjeri da se tržište počelo kretat u nepoželjnom smjeru. Nekretnine se počelo kupovati s ciljem ulaganja, i iz spekulativnih razloga, umjesto da se dominantno ulagalo s ciljem rješavanja stambenog pitanja”, rekao je.

Sve ovo dovelo je i do toga da imamo 600 tisuća praznih nekretnina iili se one koriste samo za kratkoročni najam. Naglašava kako je ovo poteškoća koju je potrebno adekvatno tretirati. “Ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina. Neće se drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati poruku”, kaže ministar.

Dodatno povećanje cijena dogodilo se zbog stranaca koji su kupovali. “Nadamo se da ćemo na ovaj način stvoriti uvjete za razvoj stabilne, predvidive politike za upravljanje nekretninama i potaknuti dugoročni najam”, kaže ministar. Dodao je i da nastoje potaknuti lokalne jedinice da težište oporezivanja prebacuju s rada na imovinu.

Tko će biti obveznici? Primorac kaže stambene zgrade prije svega. Izuzete će biti nekretnine koje služe za poljoprivredu i proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, naglasio je. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima. Također, izuzete će biti nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.

Što se tiče pravnih osoba, i oni će biti obveznici plaćanja ovog poreza. Izuzetak će biti ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja, i to šest mjeseci. Nakon proteka roka od šest mjeseci, i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine.

Porez se neće plaćati na zgrade javne namjene i one namijenjene smještaju starijih osoba.

Predviđa se mogućnost da JLS (jedinice lokalne samouprave) donesu odluku da oslobode od plaćanja ovog poreza socijalno ugrožene građane. Ministar kaže kako za ovo treba propisati jasne kriterije za oslobađanje socijalno ugroženih skupina, a ne donositi pojedinačne odluke. “Ako osoba nema dohodak koji bi joj omogućio plaćanje ovog poreza, nije nam cilj natjerati nekoga da za male iznose prodaje svoje nekretnine”, kaže.

Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. “Ako je nekretnina na taj dan prazna ili u kratkoročnom najmu, plaćat će se porez”, rekao je. Primorac kaže da će Porezna provjeravati stanje s dugoročnim najmom.

Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine, kaže Primorac. Onaj tko je nekretninu kupio pak u toj godini nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.

Kada porez stupa na snagu?

Sve promjene se do 31.3. moraju dostaviti – poreznom tijelu. Primorac objašnjava da JLS mogu ustupiti naplatu poreza Poreznoj upravi.

“Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura”, kaže.

Država propisuje raspon od 0,6 do 8 eura po kvadratu, a JLS mogu odlučiti koliko će to naplaćivati unutar zadanog raspona.

Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza za kuće za odmor za 2024. godinu, kaže ministar objašnjavajući da je ovo najjednostavnije rješenje i najlakše provedivo. Ako JLS nije imala ovaj porez u 2024. primjenjivat će se iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom, rekao je. Omogućuje se i zoniranje, odnosno različito porezno opterećenje po zonama. Zoniranjem će se više opteretiti vrijednije nekretnine na atraktivnijim lokacijama, kaže Primorac.

Porez se uvodi 1. siječnja 2025. Iznimno za ovu godinu, JLS će se omogućiti da odluku donesu do kraja veljače 2025. Prijelazno razdoblje će postojati kako bi se ispoštovala procedura. Nakon prve godine, odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću.

Ovaj porez bi trebao postati zajednički prihod države i JLS, 80 posto prihoda pripast će JLS, a 20 posto državnom proračunu. “Bitno je naglasiti da smo se odlučili za ovakvu raspodjelu zbog toga što smatramo da će de facto povećanje fiskalne decentralizacije doći do nejednake raspodjele fiskalnih kapaciteta. Zbog toga smo odlučili izdvojiti 20 posto tih prihoda u državni proračun iz kojeg će se provoditi fiskalno izravnanje”, rekao je Primorac dodajući kako će taj novac ponovno završiti u jedinicama lokalne samouprave, ali uz redistribuciju prema onima koji neće imati značajno povećanje fiskalnog kapaciteta.

Ministar naglašava kako je bilo nužno transformirati porez na kuće za odmor. Naglasio je i kako je siguran da će ovi potezi rezultirati daljnjim rasterećenjem rada. Sve lokalne jedinice imat će sada porez na nekretnine, porez na kuće za odmor nije bio obvezujući.

Prihod od turističkog najma

Primorac kaže kako se paušalni najam oporezuje u iznosu od 20 do cca 200 eura, a to utvrđuju JLS. “To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno dva posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma”, rekao je Primorac dodajući da je je većina JLS odlučila imati minimalne stopa poreza, a ovime ih Vlada želi potaknuti da povećaju porezno opterećenje kratkoročnog najma.

“To smo odlučili učiniti tako da se poveća donji prag iznosa za kratkoročni najam. Nemoguće je horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske. Objasnio je da se ovom problemu pristupilo oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma. JLS se klasificiraju temeljem nekoliko kriterija i klasificira ih prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti.

Trenutno se dugoročni najam oporezuje tako da se na 70 posto najamnine odredi porezna stopa od 12 posto. Primorac naglašava kako je ambicija Vlade da u što većoj mjeri sada izjednači porezno opterećenje za dugoročni i kratkoročni najam. Indeks turističke razvijenosti podijeljen je u četiri kategorije pa bi se porez određivao sukladno i tom kriteriju. Na taj način, kaže Primorac, smatra se da će barem ujednačiti oporezovanje dugoročnog i kratkoročnoj najma.

Ponavlja kako za objekte u dugoročnom najmu nema poreza na nekretnine. Za kratkoročni najam će biti potrebno platiti porez, ali i turističke pristojbe i druga opterećenja pa će porezno opterećenje biti uglavnom izjednačeno.

Rasterećenje rada

Povećavaju se osobni odbitak s 550 na 600 erura, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Sada se prag diže na 60.000 eura.

Povećavaju se i iznosi neoporezivih primitaka.

Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija JLS. Primorac kaže kako Vlada želi dodatno smajiti gornje granice poreza na dohodak čime želi motivirati JLS da smanji opterećenje rada i prihvati druge izvore poreznih prihoda.

Općine i gradovi će morati donijeti odluke o visini poreza i objaviti ih u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kad će JLS donijeti odluku.

“Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenja rada u EU-u”, rekao je Primorac govoreći o usporedbama s drugim članicama EU-a.

Poticanje povratka hrvatskih državljana

“Ovo je važan iskorak koji predlažemo u makroekonomskim i geoekonomskim okvirima”, rekao je Primorac dodajući da su tržišta rada prenapregnuta. Brojne države donose mjere kojima nastoje potaknuti doseljavanje stranih radnika, kaže Primorac navodeći primjer Slovenije. Vlada je zbog toga smatrala da je nužan iskorak u poreznom sustavu kojim bi se iseljenike i njihove potomke motiviralo na povratak.

“Smatrali smo da mjerom oslobađanja od poreza na dohodak možemo pridonijeti njihovoj odluci o povratku u Hrvatsku”, rekao je. Podsjetio je da već sada postoji takva mjera za mlade te da je koristi veliki broj onih koji nisu hrvatski državljani. “Smatrali smo da je nužno proširiti to na sve naše iseljenike i njihove potomke”, kaže Primorac pojašnjavajući da će oni koji su minimalno dvije godine boravili u inozemstvu pa se odlučili vratiti u RH biti pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

U Vladi vjeruju da će ovom mjerom potaknuti ljude na povratak.

Ujednačavanje visine doprinosa za zdravstveno osiguranje

Poslodavci u RH od 2015. imaju subvenciju kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno za osiguranike mlađe od 30 godina. “To je propušteni prihod HZZO-a koji se financira sredstvima iz proračuna, a predstavlja korist isključivo poslodavcima. Mlada osoba zbog ovog oslobođenja nema ništa veću plaću, to utječe samo na smanjenje troškova samo poslodavca. Odlučili smo se na ukidanje ove mjere jer je situacija na tržištu rada znatno drugačija nego što je bila prije deset godina”, pojasnio je Primorac.

“Subvencionirati toliki sustav na takav način postaje malo upitno”, kaže ministar. Dodaje da je broj poslodavaca koji koriste ovu mjeru od 2015. do 2023. taj broj značajno povećan. To je 385 milijuna eura u 2023., navodi. “Bitno je istaknuti da ukidanje ove mjere neće značiti da će od 1. siječnja svi koji koriste ovu mjeru ostati bez nje. Oni će je moći koristiti do isteka pete godine. Od 1. siječnja to pravo više neće vrijediti za nove zaposlenike. Na snazi ostaje oslobođenje od obveze doprinosa za radnika koji se prvi put zapošljava i vrijedit će godinu dana”, pojasnio je naglašavajući kako je ovo mjera kojom se pomaže poslodavcu, a ne mladoj osobi koju se zapošljava.

Pojasnio je da mladi imaju koristi od povrata poreza na dohodak koji ne plaćaju mladi do 25 godina starosti.

Digitalizacija i administrativno rasterećenje

Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se na 50.000 eura od 1. siječnja. Dosad je bio 40.000. Primorac kaže da će RH povećanjem ovog praga biti među članicama EU-a s najvišim iznosom praga za ulazak u sustav PDV-a. Naglasio je kako je PDV za poduzetnike neutralan, a ova mjera uglavnom predstavlja administrativno rasterećenje.

Uvodi se obveza izdavanja računa za kioske koji dosad nisu bili obveznici fiskalizacije.

Šire se odredbe o mjerama zabrane nelegalnih djelatnosti, što se prije svega odnosi na igra na sreću. Omogućava se blokada financijskih transakcija prema ilegalnim priređivačima igara za sreću. Primorac pojašnjava kako su ove usluge dosad, putem internetskih stranica, ove usluge bile dostupne i korisnicima u Hrvatskoj, a nada se da će se zabranom transakcija postići cilj da se ovo onemogući.