Prvi tjedan učenici će dobivati mliječne obroke, neki se neće stići pripremiti za ponedjeljak

BESPLATNI OBROCI

U ponedjeljak počinje veliki projekt besplatnih obroka za sve učenike osnovnih škola. Prvi tjedan, kako nam kažu ravnatelji, učenicima će se osigurati mliječni obroci, pekarski i mliječni proizvodi, napici i slično

Za prvi dan smo naručili obrok, bit će to krafne za 460 učenika koji su se prijavili za besplatan obrok. Našu školu pohađa 530 učenika, a dosad ih je na prehrani bilo 350. Znači, više od sto dodatnih obroka, kaže nam Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani.

U ponedjeljak počinje veliki projekt besplatnih obroka za sve učenike osnovnih škola. Prvi tjedan, kako nam kažu ravnatelji, učenicima će se osigurati mliječni obroci, pekarski i mliječni proizvodi, napici i slično, dok ne vide kako sve funkcionira i kako će se organizirati s obzirom na značajno veći broj djece koja će jesti u školi. Kako je tek u prosincu objavljeno da će se već od drugog polugodišta započeti s njim, ravnatelji škola ostavljeni su s gomilom organizacijskih problema, piše 24sata.

Osnivači, Gradovi i županije, odradili su sastanke s ravnateljima prije Božića, no sugovornici nam kažu kako se uglavnom radilo o općenitim uputstvima i iznošenju ideja što bi se i kako moglo. Naime, kuhinju ima 85,31 posto matičnih škola i samo 42,29 posto područnih škola u cijeloj Hrvatskoj, a većina ih ni dosad nije imala dovoljno veliki prostor za blagovanje. Posebno su u problemu škole koje pohađa više stotina djece. U nekima, gdje je i po 800, pa i 1000 djece, nisu sigurni da će u ponedjeljak uspjeti organizirati obroke za sve koji su se prijavili. Ravnatelj najveće riječke škole, OŠ Srdoči, Ivan Vukić, za Novi list ističe kako su dosad za užinu imali oko 400 učenika, a sad će im se taj broj udvostručiti. Osim pomanjkanja prostora trebat će im i kuharice.

- Tek ćemo kroz ovaj prvi tjedan vidjeti kako ćemo organizirati prehranu. U ponedjeljak ću cijeli dan provesti u kuhinji i blagovaonici, da vidim hoćemo li morati produljivati odmore - navodi pak ravnatelj Matijašić dodajući kako bi moglo doći i do promjene satnice u smjenama.

U južnim županijama, procjenjuje se, više od 75% osnovnih škola nemaju ni kuhinju ni blagovaonicu. Prehrana je organizirana preko dostave, pa će se tako i nastaviti, s obzirom na to da se za besplatne obroke prijavila većina učenika, a Splitsko-dalmatinska županija već financira mliječni obrok.

Kako doznajemo, dogovorena su tri modela - Model A za škole koje imaju i kuhinje i blagovaonice te mogu pripremati obroke, Model B za škole koje imaju blagovaonske prostore, a hrana im se dostavlja, te Model C za škole koje nemaju ni blagovaonicu, nego se učenicima obroci dostavljaju i serviraju u učionice. U Imotskoj krajini, primjerice, smo jedna škola ima kuhinju, pa su se svi odlučili za Model C. Kako nam kaže Krešimir Bajić, ravnatelj OŠ Ivan Leko u Prološcu, već su zatražene ponude od dobavljača, a djeca će dobivati sendvič, pa čokoladno mlijeko, jabuku, bananu, krafnu, kroasan, burek i jogurt, pa voćni dan s pudingom. No treba pripremiti i dostaviti od 200 do 400 obroka svaki dan. U obrazloženju Vladine odluke, ministar Radovan Fuchs istaknuo je kako je cilj izjednačavanje mogućnosti svih učenika osnovnih škola na prehranu. S obzirom na to da će se većina škola, posebno prvih tjedana, odlučiti za užine i mliječne obroke, što uključuje pekarske i mliječne proizvode, daleko je to od jednake prehrane za sve.

Tu je i pitanje cijene. Za drugo polugodište ove školske godine u Državnom proračunu osigurano je 42,515.097 eura, za svakog prijavljenog učenika 1,33 eura (10 kuna) po danu. Isplate za siječanj idu u veljači, kad će se znati konačan broj prijavljenih učenika. Isplaćivat će se i za učenike koji ne budu dolazili na nastavu do tri dana u kontinuitetu. Ravnatelji nas ipak upozoravaju kako je to 10 kuna bez PDV-a te da je s obzirom na golema poskupljenja namirnica kroz cijelu 2022. vrlo teško osigurati kvalitetan obrok za osam kuna.

- Jeftinije je i jednostavnije pripremati kuhane obroke, no za to treba imati kuhinju i blagovaonicu - kažu nam sugovornici.

Monika Pavlović Grabovac, ravnateljica OŠ Virgilija Perića u Imotskom, ipak ističe kako se većina škola, posebno u njihovoj županiji, dosad mogla organizirati da urede makar prostore za blagovanje. Prvašića i učenika je sve manje, sve škole imaju prostore. Ipak, dosta toga ovisi i o osnivačima, bez čije suradnje su ravnatelji nemoćni.

- Ovo je prijelazno rješenje i sve škole planiraju do početka sljedeće školske godine prijeći na Model B i barem urediti blagovaonice - kaže nam ravnateljica. U Gradu Zagrebu, koji ima najviše učenika i škola, sve osnovne škole imaju školsku kuhinju, ali u 11 njih ne postoje potrebni prostori za kuhanje toplog obroka, kažu nam iz Gradskog ureda za obrazovanje. U tim školama pripremaju mliječne obroke i užine, dok se topli obroci pripremaju i dovoze iz druge osnovne škole. Tako će se nastaviti i u drugom polugodištu. Grad Zagreb, kao i ostale županije, počeo se pripremati i za cjelodnevnu nastavu, za koju će kuhinje i blagovaonice biti obavezne. Stoga, kažu nam, za predstojeći Javni poziv za izgradnju i dogradnju školskih objekata u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pripremaju niz projekata izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije škola. Treba ipak uzeti u obzir da je i mliječni obrok za svu djecu veliki pomak, a do kraja školske godine bit će jasnije što je izvedivo, a što ne.