Prvi znakovi pobune usred Kremlja

Vladimir Putin je 7. listopada napunio 70 godina. Bio je na vlasti gotovo trećinu svog života - i očito nema namjeru odustati. S druge strane, “stabilnost” koju je nekoć nudio Rusima u zamjenu za njihova prava i slobode odavno je nestala. Putin je taj koji je odlučio započeti agresivni rat u Ukrajini, a Putin je taj koji ga odbija prekinuti — unatoč činjenici da očito gubi. Dok rat ulazi u osmi mjesec, specijalni dopisnik Meduze (ruski neovisni istraživački medij) Andrej Percev razgovarao je s izvorima bliskim raznim dijelovima ruske vlade o tome kako na njega sada gledaju "njegovi ljudi".

“Ljudi oko njega su nasmrt preplašeni. Ali to je strah bez poštovanja. Oni nemaju poštovanja prema Putinu već dvije-tri godine”, rekao je za Meduzu izvor blizak ruskoj vladi. Još dva izvora bliska vladi i jedan blizak Kremlju dali su slične izvještaje o raspoloženju u Moskvi.

Prema izvorima, osjećaji među ruskom elitom prema Putinu pogoršali su se nakon njegove odluke da podigne dob za odlazak u mirovinu u zemlji 2018. — čemu se većina Rusa protivila. Formalno, Kabinet ministara ažuriran je 2020. godine, kada je Mihail Mišustin zamijenio Dmitrija Medvedeva na mjestu premijera, ali mnogi državni službenici na srednjoj razini obnašali su svoje dužnosti davno prije toga. Još se sjećaju kako je Putin krivnju za posljedice svoje mirovinske reforme prebacio na ministre — naposljetku ih optužujući da su uzrokovali strmoglavi pad rejtinga cijele vlade.

Kad ljudi u Vladi čuju riječ ‘rejtinzi’, i dalje se trznu, rekao je za Meduzu izvor blizak Vladi.

Posljednjih godina situacija se samo pogoršala. Prema Meduzinim izvorima, Putin je postupno prestao upozoravati ministre na svoje planove, kako kratkoročne tako i dugoročne.

Sve donedavno ministri su predsjedniku barem služili kao neka vrsta Googlea. Izgovarao bi scenarije za koje je smatrao da su vjerojatni i pitao: “Što ako to učinimo? Kakve će biti posljedice? A što ako to učinimo na ovaj način? Što onda?’ Ali to je zaustavljeno”, rekao je izvor blizak vladi.

Prema njegovim riječima, nakon početka pandemije Putin (koji je poznat kao opsjednut svojim zdravljem) potpuno je prestao konzultirati ministre — i ograničio proces donošenja odluka na kratke razgovore sa svojim “užim krugom”.

Do prije nekoliko godina Putinov proces bio je gotovo suprotan: prvo bi saslušao prijedloge raznih vladinih agencija, a zatim odabrao onu za koju je mislio da je najbolja.

Istodobno, izvori bliski vladi kažu da se ministri ne usuđuju odustati ni od najneočekivanijih Putinovih odluka — jer se boje posljedica.

“Kada je bivši ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukajev uhićen, svi su shvatili poruku”, rekao je jedan izvor.

Drugi izvori bliski vladi dodaju da je taj strah, u kombinaciji s Putinovom averzijom da sluša o problemima od svojih podređenih, naveo dužnosnike da počnu značajno uljepšavati činjenice u svojim izvješćima predsjedniku. Malo je ljudi, ako itko, bilo spremno reći mu o stvarnim posljedicama zapadnih sankcija ili ruskog gospodarstva, na primjer.

“Svakih 48 sati postoji novi požar – nitko zapravo ne razumije što se događa.” Ljudi koji su odgovorni za stvarnu provedbu odluka ne čuju za njih do posljednjeg trenutka”, rekao je za Meduzu izvor blizak Kremlju.

“On ne zna gubiti”

Ovi problemi su se samo pogoršali od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Kako je Meduza ranije objavila, čak ni mnogi visoki ruski dužnosnici do posljednjeg trenutka nisu znali ništa o Putinovim planovima za invaziju. Osim toga, prema izvorima, Putin je nakon 24. veljače izgubio interes za “miroljubive poslove”, a njegov “uži krug” postao je još manji. Sada, prema izvorima Meduze, jedini ljudi koji mogu makar i marginalno utjecati na predsjednikove odluke su izabrani članovi Vijeća sigurnosti.

Putinom vjerojatno nitko nije zadovoljan. Gospodarstvenici i mnogi članovi vlade nezadovoljni su što je predsjednik započeo ovaj rat ne razmišljajući o razmjerima sankcija. Normalan život pod ovim sankcijama je nemoguć. “Silovici” su ljuti na tempo “specijalne operacije”; misle da je moguća odlučnija akcija”, opisao je izvor blizak Kremlju raspoloženje među ruskim elitama u svibnju 2022.

Djelomična mobilizacija donijela je nove poteškoće političkom bloku predsjedničke administracije. Prema izvoru bliskom bloku, dužnosnicima Kremlja jasno je da je prisilno regrutiranje 300.000 Rusa za rat imalo neposredan negativan učinak na predsjednikov rejting (čak i otvoreni podaci pokazuju pad od 6 posto).

Politički konzultant koji radi s Putinovom administracijom i s nekoliko ruskih regionalnih vlada potvrdio je izvješće. Prema riječima stratega, prije predsjednikove objave mobilizacije ruske vlasti nisu uočile značajniju razinu nezadovoljstva u regijama, prenosi Nova.rs.