Iako se u javnosti špekulira manjim ili većim brojkama, analiza Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata pokazala je da je u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 381 dijete, piše Dnevno.hr.

To je govoreći za naš portal potvrdila i autorica dviju knjiga o djeci ubijenoj 90-tih u Hrvatskoj, Ani Galović. Riječ je o jedinstvenoj autorici koja se kroz naslove “Mama, ne vidim nebo” i “Zašto ja, mali, spavam u skloništu?” odvažno upustila u istraživanje jedne od najtežih tema iz Domovinskog rata.

Govoreći o nedužnim, dječjim žrtvama, svakako je jako važno podsjetiti da je Daruvarčanka Mirela Ljutak zabilježena kao prvo smrtno nastradalo dijete u Domovinskom ratu.

Mirelina klupa

Tog tragičnog, kolovoškog dana 1991. godine uz Mirelu (10) poginuo je i njezin otac Ivica. U trenutku stradavanja obitelj Ljutak bila je kod rodbine u blizini daruvarske Osnovne škole kada su granatirana okolna dvorišta. U napadu je nastradala cijela obitelj, ali djevojčica Mirela i njezin otac sa smrtnim posljedicama.

Svih ovih godina obilježavanje Mireline smrti kao prve dječje žrtve obilježavala je samo njezina obitelj, no potkraj ove godine grad Daruvar pokrenuo je inicijativu kojom se uređuje dječje igralište u kojem se djevojčica najradije igrala kojom. Tako će se u ovom spomen igrališti postaviti Mirelina klupa kao podsjetnik na tragično prekinuto djetinjstvo.

“Igralište je trebalo biti uređeno i ranije, prijavljivali smo ga na tri različita projekta, međutim nismo dobili novac. Zbog toga smo ga odlučili urediti novcem iz gradskog proračuna”, kazala je za Moj portal zamjenica daruvarskog gradonačelnika Vanda Cegledi.

Nema pravde za dječje žrtve

Hrvatska djeca ubijena tijekom Domovinskog rata, rijetko su tema u Saboru, Vladi, medijima i javnosti uopće. Govoriti i pisati o mrtvoj djeci, nikome nije ugodno, no apsolutno je neprihvatljivo male žrtve prepustiti zaboravu, jer od svih stradalih ovdje je riječ o – najnevinijima.

U Slavonskom Brodu je samo 1992 godine čak 27 djece ubijeno na pragu svoga doma, dok ih je 65 ranjeno, a da za te žrtve nitko nije odgovarao. No, ipak je zbog tog zločina na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu pokrenuta istraga protiv Radoslava Narančića, majora bivše JNA i ratnog zapovjednika vojarne u Derventi. Narančić danas živi u Bosni i Hercegovini i prilikom saslušanja izjavio je da se ne osjeća krivim.

Izvor: Dnevno.hr