Putin više nema nikakve šanse, EU birokrati napadaju gomilom novih kratica
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zemlje EU-a odlučile su ojačati vlastitu obranu i mnogo tješnje surađivati kako bi koordinirale svoju zajedničku sigurnost. U tu svrhu pokrenuli su niz inicijativa, a Politico analizira koliko su one bile ili jesu uspješne
Riječ je o kraticama koje donosimo u engleskom obliku, a u nastavku je njihov hrvatski prijevod i kratko pojašnjenje.
ASAP — Aktivacija podrške proizvodnji streljiva
ASAP je uredba EU-a, dio plana u tri koraka koji su čelnici EU-a dogovorili u ožujku 2023. za isporuku 1 milijun komada streljiva Ukrajini u roku od godinu dana. Dugoročni cilj je povećati kapacitet proizvodnje streljiva na 2 milijuna granata godišnje do kraja 2025. Za to su kanili izdvojiti 500 milijuna eura, a Komisija je odabrala 31 projekt u 15 zemalja koji će dobiti sredstva EU-a; posebna pažnja posvećena je eksplozivu i barutu.
Veliki proizvođači oružja kao što su njemački Rheinmetall, francuski Roxel i Thales, norveški Nammo i grčki Hellenic Defence Systems dobivaju najveći dio financiranja, a ugovori će biti potpisani u svibnju. Ipak, Politico zaključuje kako prvi cilj uredbe - slanje milijun granata u Ukrajinu do prošlog mjeseca - nije postignut.
EDIRPA — Jačanje europske obrambene industrije kroz zajednički Zakon o nabavi
EDIRPA je propis EU-a koji je dogovoren prošle godine kako bi se riješili najhitniji nedostaci u obrambenim sposobnostima bloka poticanjem zemalja na zajedničku nabavu oružja. Kapitali se mogu djelomično nadoknaditi iz proračuna EU ako kupuju vojnu opremu unutar konzorcija od najmanje tri zemlje članice.
Europska komisija prošlog je mjeseca objavila radni program EDIRPA-e za 2024., kao i pozive za dostavu prijedloga za streljivo, naslijeđene sustave i platforme te za zračnu i proturakelnu obranu. Rok za prijavu je 25. srpnja, a iz projekta bi do kraja 2025. trebalo biti izdvojeno 300 milijuna eura. Trenutačna potrošnja EU na oružje iznosi 233 milijarde eura - toliko novca na obranu troši i Kina, ali troškovi EU su manje učinkoviti. Europski parlament procjenjuje da bi zemlje EU-a, ako udruže snage, mogle uštedjeti između 24,5 i 75,5 milijardi eura godišnje.
EDA — Europska obrambena agencija
Osnovana 2004. godine, EDA ima za cilj pomoći zemljama EU-a da ojačaju svoje obrambene sposobnosti, 'djelovati kao vojno sučelje s politikama EU-a' i poticati zajedničku nabavu. Sadašnji glavni izvršni direktor je bivši češki ministar obrane Jiří Šedivý. Agencija izrađuje planove kako bi vlastima članica pomogla odrediti prioritete na koju se vojnu opremu treba usredotočiti, kao i Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD). Godišnje raspolažu proračunom od 34 milijuna eura, no, kako sarkastično komentiraju po briselskim hodnicima, prijeti joj sudbina think tanka, opet zbog niske razine učinkovitosti.
EDF — Europski fond za obranu
Europski obrambeni fond osnovan je 2017. i jedna je od prvih inicijativa vezanih uz obranu na razini EU-a. Razvijen je kako bi se usredotočio na istraživanje i razvoj i poticao prekograničnu suradnju.
Njime upravlja Europska komisija i daje bespovratna sredstva obrambenim tvrtkama okupljenim u konzorcije od najmanje tri zemlje EU-a - ili dvije ako se prijavljuju za novac za razvoj takozvane disruptivne tehnologije.
Fond je u ožujku objavio svoj četvrti radni program, s pozivima na dostavu prijedloga o pitanjima koja se kreću od električnih komponenti do naprednih projektila zrak-zrak. Tri područja s najvećim proračunom su informacijska superiornost (181 milijun eura), zračna borba (150 milijuna eura) i kopnena borba (130 milijuna eura). Tvrtke se do jeseni mogu prijaviti za bespovratna sredstva.
EDF ima proračun od gotovo 8 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027., uključujući 1,1 milijardu eura za 2024. Za razliku od drugih europskih obrambenih institucija, EDF je barem uspio staviti temu zajedničke vojske na dnevni red, no većina bespovratnih sredstava ipak ide najvećim tvrtkama kao što su francuski Thales, talijanski Leonardo i europski konzorcij Airbus. Pravobraniteljica trenutačno istražuje postupke Komisije kako bi osigurala da nema sukoba interesa.
EDIS — Europska obrambena industrijska strategija
EDIS je predstavljen u ožujku, a riječ je o inicijativi kojom Bruxelles želi postići da polovica nacionalnih proračuna za nabavu obrane ide lokalnim tvrtkama do 2030., što bi se do 2035. povećalo na 60 posto. Trenutačno se gotovo 80 posto oružja kupuje od stranih izvođača, uključujući više od 60 posto iz SAD-a. O učinkovitosti ili uspjehu ovog projekta sudit će vrijeme.
EDIP — Program europske obrambene industrije
EDIP je uredba koju je Komisija predstavila u ožujku i čiji je cilj ostvariti EDIS. EDIP još trebaju odobriti Vijeće i Parlament prije nego što se može pokrenuti.
Između ostalog, nacrt zakona uključuje planove za olakšavanje zajedničke nabave, kao i pravila za osiguranje sigurnosti opskrbe i ovlasti Komisije za hitne slučajeve da daje prednost obrambenim narudžbama nad civilnim u hitnim slučajevima.
EDIP ima proračun od 1,5 milijardi eura do 2027., iako bi taj iznos mogao porasti ako EU odluči u njega uvrstiti neočekivanu dobit od zamrznute ruske imovine. Proračun bi se mogao koristiti za stvaranje zaliha oružja kako bi tvrtke brže isporučivale klijentima, za financiranje tvornica i poticanje zajedničke nabave. Novac je na raspolaganju zemljama EU, Norveškoj i Ukrajini.
