PUTINOV MANIFEST ZA BALKAN ‘Europska unija i NATO napravili su otimačinu! Ostala nam je samo Srbija, moramo im pomoći...‘

‘Rusiji je dovoljno promatrati ponašanje Europljana i istovremeno stalno jačati svoju prisutnost u Srbiji‘, kazao je Akopov

Rusija se ne planira odreći svojeg utjecaja u Srbiji, a ako može, i na Balkanu, koliko god Aleksandar Vučić jednim okom gleda prema Bruxellesu i pokušava iskamčiti koliko god može, na Istoku i Zapadu - važna je poruka koju su Beogradu i tamošnjim vlastima u utorak poslale RIA Novosti kroz urednički komentar "Balkan - nova fronta u ratu s Rusijom", koji je potpisao trbuhozorac Putinova režima, Petr Akopov.

Ovaj komentar je značajan jer se prvi put od početka ruskog napada na Ukrajinu jasno počinje govoriti kako u Kremlju vide ovdašnju regiju i Srbiju i što se želi.

"Rusiji je dovoljno promatrati ponašanje Europljana i istovremeno stalno jačati svoju prisutnost u Srbiji. Ne samo ojačati, nego je, što je više moguće, proširiti, koristeći kako potencijale međusobne simpatije tako i zajedničke geopolitičke interese. Ne trebamo samo nastojati da Srbija postane naša ispostava u Europi - moramo joj pomoći da postane neovisno središte moći u regiji. Da, relativno središte moći, ali ono koje bi moglo izdržati sve dok globalne promjene ne dovedu do novog odnosa snaga, kako u Europi tako i na svjetskoj pozornici u cjelini. Tijekom tri stoljeća naših aktivnih odnosa sa Srbima, zajedno i odvojeno, doživjeli smo toliko preokreta da nema razloga ne vjerovati da ćemo i mi iz sadašnje krize izaći časno - i to jači nego što smo u nju ušli", najavio je Akopov.

Zatvoreno nebo

U komentaru se bijesno podsjeća kako je Europska unija blokirala mogućnost posjeta Sergeja Lavrova Srbiji, a Bugari, Sjeverni Makedonci i Crnogorci zatvorili su nebo za njegov avion. "Srbija nije članica Europske unije te nije zatvorila svoje nebo ruskim zrakoplovima, a još više nije uvela sankcije protiv Lavrova. Štoviše, sva ova tri mjeseca Beograd ostaje jedini europski grad iz kojeg postoje letovi u Moskvu, na isti način možete letjeti i u suprotnom smjeru, i to samo na Air Serbiji. Teoretski, Lavrov bi mogao koristiti jedan od ovih letova, ali naše ministarstvo vanjskih poslova odlučilo je testirati razum Europske unije", pišu RIA Novosti.

Citira se Sergeja Lavrova kako se u slučaju Srbije radilo o "oduzimanju suverenoj državi prava na vođenje vanjske politike", što je jasno upozorenje Beogradu. Što se tiče Bugarske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, dodaje se da su, ulaskom u EU (Bugarska) i NATO (sve tri zemlje) izgubile pravo na samostalnu vanjsku politiku. "Stoga ih je sada beskorisno podsjećati da svoje porijeklo duguju Rusiji (poput Bugarske) ili su čak bili dio našeg carstva (kao Crna Gora). Zapad želi uspostaviti vojnu kontrolu nad regijom, ali ne želi preuzeti odgovornost za životni standard siromašnih zemalja s neshvatljivom budućnošću. To se prvenstveno odnosi na Bosnu, ali i na Albaniju sa Sjevernom Makedonijom, a još više s Kosovom s neriješenim statusom", kritizira medij koji radi po napucima iz Kremlja.

Bugare su podsjetili da su prije nekoliko godina bili prisiljeni napustiti plinovod ispod Crnog mora, pa se kao posljedica pojavio "Turski tok", a "Crna Gora, u koju je uložen ogroman novac iz Rusije i koju su posjećivali milijuni naših turista, izabrala je ulazak u NATO. Sada im se već prekidaju sve veze s Moskvom, a njihove vlasti, za razliku od vodstva Mađarske, niti ne pokušavaju braniti nacionalne interese."

Srbija najvažnija

RIA Novosti objašnjavaju kako je "Balkan oduvijek bio bojno polje velikih carstava, različitih civilizacija" i podsjećaju da su se u posljednjim stoljećima ovdje borili Osmanlije i Habsburgovci, da bi zatim počeo ruski utjecaj: "Prije stoljeća i pol Rusija je osigurala neovisnost balkanskih zemalja, a nakon rata su se ispostavile kao naši saveznici (Bugarska) ili neutralni, ali nama bliski (Jugoslavija). Raspad SSSR-a i socijalističkog logora, krvavi raspad Jugoslavije doveli su do toga da je Balkan postao plijen Europske unije, ali takav plijen s kojim EU ne zna što bi."

Sada, kada je konfrontacija između Zapada i Moskve dostigla svoj maksimum, oni (čitaj: SAD) pokušavaju potaknuti Europsku uniju da brzo riješi pitanje Zapadnog Balkana, odnosno šest država koje čekaju svoj red za ulazak u EU, a to su Bosna, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Ni prošle godine Europska unija nije im mogla obećati ulazak, iako se to nagovještavalo za 2025. Ali sada se situacija promijenila - i već se čuju glasovi da je u pozadini sukoba s Rusijom potrebno ubrzati proces integracije Balkana kako bi se spriječilo da Moskva zamuti vodu u ovoj regiji. Odnosno, Zapadni Balkan sve se više percipira kao jednu od zona konfrontacije. No, opća gospodarska situacija u EU sljedećih godina definitivno neće biti pogodna za integraciju novih članica: uostalom, i za to su potrebne pristojne subvencije. Još je važnije raspoloženje u samoj Europskoj uniji, čije se stanovništvo već nije željelo ujediniti sa sljedećim dijelom Balkana, koji, štoviše, još nije riješio međusobne sporove, sa zadovoljstvom podsjeća Petr Akopov.

A zatim slijedi zaključak, a to je da, gledano iz Moskve, Srbija ostaje najvažnija balkanska zemlja i jedina koja pokušava obraniti svoje odnose s Rusijom. Koji glasi: "Nema sumnje da će i Lavrov i Putin također letjeti u Beograd."

Bumo videli, promrmljali bi Zagorci.