Raspudić razotkrio kontradikcije antifašističkog skupa, Goldstein branila marginalne simbole

U središtu političkih rasprava nakon velikog prosvjeda “Ujedinjeni protiv fašizma”, koji je u Zagrebu i nekoliko drugih gradova okupio tisuće građana te izazvao napetosti s kontraprosvjednicima, našli su se i simboli korišteni na skupu, ali i općenito pitanje antifašizma u hrvatskom društvu. Tema je dominirala gostovanjem nezavisnog saborskog zastupnika Nine Raspudića i predsjednice SDP-ova Savjeta za antifašizam Tese Goldstein u emisiji RTL Direkt.

Prosvjed je prethodno izazvao političke reakcije, među kojima i onu ministra obrane Ivana Anušića, koji je ocijenio da se radilo o “projugoslavenskom prosvjedu protiv Hrvatske”. Goldstein je na početku emisije odbacila takvu tvrdnju:

– Naravno da nije. Bilo je sasvim jasno da se radi o prosvjedu koji viče protiv svih onih vrijednosti kojima smo svjedočili u zadnjih par mjeseci. To je bio prosvjed koji je promovirao toleranciju, koji je jasno rekao "ne" mržnji prema nacionalnim, vjerskim i seksualnim manjinama. To je odgovor svima onima koji se propagiraju kao veliki Hrvati i ekstremna desnica, a zapravo ispod toga kriju mržnju prema drugačijima – poručila je.

Raspudić je, s druge strane, ponudio širu kritiku načina na koji se u javnosti vodi rasprava o antifašizmu, tvrdeći da se time skreće pozornost s konkretnih problema građana, poput korupcije i nadzora sigurnosti hrane.

– Meni danas antifašizam u Hrvatskoj djeluje kao neka vrsta kolektivne neuroze. Imate ljude koji su inače normalni pojedinci, a kad govore o fašizmu i antifašizmu počnu tikovi, grimase i mehanički pokreti glavom. Stvara se slika nekog gotovog građanskog rata i fašističkih hordi, ali kad to svedemo na stvarnost, vidimo da nema mrtvih ni ozlijeđenih. Država radi svoj posao, svi koji su radili nerede su privedeni – naglasio je.

U nastavku je kritizirao i povijesni kontekst pojma antifašizma, tvrdeći da ga je Staljin 1935. godine iskoristio kao politički alat.

– Zid u Berlinu službeno se zvao Antifašistički zaštitni zid. Ja za sebe volim reći da sam antikomunist, protufašist i anti-antifašist. Ne kažem to slučajno – objasnio je.

Mesić, NDH i “duh pušten iz boce”

Upitan je li u društvu rastuća netolerancija znak opasnog trenda, Raspudić je kao primjer naveo bivšeg predsjednika Stipu Mesića:

– Jedina relevantna politička figura u Hrvatskoj koja je glorificirala NDH i ustaše bio je Stipe Mesić. Čovjek je sa 60 godina govorio da je Hrvatska pobijedila 1941. godine. I sad istog tog Mesića stave za počasnog predsjednika Saveza antifašista Hrvatske. To dovoljno govori o obrazu tih takozvanih antifašista – rekao je.

Goldstein je uzvratila kako je motiv okupljanja građana bio upravo odgovor na porast netolerancije prema manjinama. Prema njezinim riječima, dio desnice i dalje šalje poruku da Hrvatska “nije mjesto za one koji nisu Hrvati i katolici”.

Spor oko ikonografije i zastava

Jedna od najspornijih tema bili su simboli viđeni na prosvjedu. Raspudić je istaknuo transparente za koje smatra da krše Ustav – primjerice onaj s porukom “Balkanska federacija bez država i nacija” – te prisutnost jugoslavenskih zastava. Goldstein je odgovorila da se radi o marginalnim pojavama:

– Na skupu se pojavilo 10.000 ljudi. Naravno da ćete imati marginalce, minimalan postotak ljudi koji će doći s natpisima i zastavama s kojima se organizatori ne slažu. SDP nije bio organizator skupa – naglasila je.

Raspudić je to usporedio s reakcijama na koncerte Marka Perkovića Thompsona, gdje se često ističu pojedinačni slučajevi ustaškog pozdrava.

– Ako dođe na koncert pola milijuna ljudi i stotinjak klinaca pjeva Juru i Bobana, onda se govori o ustaškom derneku. Ovdje imamo jugoslavenske zastave. Što propagira jugoslavenska zastava? To je pitanje – rekao je, dok je Goldstein odbila izjednačiti te dvije situacije:

– Pjevanje Jure i Bobana i uzvikivanje "Za dom spremni" imaju sasvim drugačije konotacije koje pozivaju na zločinačke režime. Nošenje jugoslavenske zastave možda je zazivanje nekakve tolerancije koja je u kasnim godinama Jugoslavije bila veća nego danas – rekla je, pritom kritizirajući i HDZ-ove korupcijske afere.

Zastava, Vukovar i simboli 1991.

Poseban fokus izazvalo je pitanje jugoslavenske zastave u kontekstu Domovinskog rata.

– Problematično kod jugoslavenske zastave jest to što je zadnji put viđena u Vukovaru. Pod tom zastavom je Vukovar razaran – rekao je Raspudić.

Goldstein je odgovorila da se ne radi o istom simbolu te da “petokraka na jugoslavenskoj zastavi nije ista” kao ona u službi JNA tijekom agresije. Raspudić je uzvratio pitanjem koje je ilustriralo njegovu poantu referirajući se na dragovoljca Jean-Michela Nicoliera i ratnog zločinca Veselina Šljivančanina:

– Jesen 1991. – koji je naš znak? Je li onaj na ramenu Jean-Michela Nicoliera ili na glavi Veselina Šljivančanina?

Povukao je i paralelu s dilemama oko HOS-ovog znakovlja:

– Pa onda "Za dom spremni" nije isti HOS-ov 1991. i 1941. godine - zaključio je.

Goldstein je poručila da se taj pozdrav može koristiti isključivo u komemorativnim prilikama, dok je Raspudić ponovio kako hrvatsko društvo nije sklono ekstremizmu te da “ni ustaše ni komunisti nikada nisu na izborima došli na vlast u Hrvatskoj”.