Rast cijena topi ionako niske plaće: Inflacija u galopu, najviše poskupjeli hrana i piće

Na već visoke cijene hrane, ovaj dodatni rast predstavlja snažan udarac na dohotke kućanstava. Hrana nije luksuz, već osnovna potreba, upozorava ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić

Stopa inflacije u srpnju je u odnosu na lanjski srpanj iznosila 4,1 posto, čime je rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom, nakon što je u svibnju iznosio 3,5 posto, a u lipnju ubrzao na 3,7 posto. Cijene su ubrzale i na mjesečnoj razini te su u odnosu na lipanj veće za 0,4 posto, pokazuju prve procjene inflacije za srpanj Državnog zavoda za statistiku. Podsjetimo, nakon što je u siječnju ubrzala na 4 posto, inflacija je od veljače počela usporavati, da bi od travnja rast cijena ponovo počeo ubrzavati na 3,5 posto, koliko je iznosio u svibnju, s daljnjim rastom na 3,7 posto u lipnju.

 

Među najgorima

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, a omogućava usporedbu inflacije među zemljama, Hrvatska je u srpnju imala inflaciju od 4,5 posto što je svrstava u sam vrh zemalja s najvećim rastom cijena u eurozoni i stopom inflacije koja je više nego dvostruko veća od prosjeka europodručja.

Inače, prosječna stopa inflacije na razini europodručja u srpnju je iznosila dva posto, a istu stopu inflacije kao i Hrvatska imala je Slovačka, dok je višu inflaciju imala samo Estonija (5,6 posto). Nakon Estonije, Hrvatske i Slovačke, najviša inflacija, od 3,9 posto, zabilježena je u Latviji, slijedi Grčka s 3,7 posto i Austrija s 3,6 posto.

Potrošnja raste, proračun se puni Istodobno s inflacijom, u Hrvatskoj ubrzava i potrošnja u maloprodaji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u lipnju promet u trgovini na malo porastao 27. mjesec zaredom na godišnjoj razini, za 7,5 posto, znatno brže nego mjesec dana prije kada je porastao za 2,6 posto. Potrošnja raste i na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na svibanj veća je za 3,5 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,6 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 11,5 posto. Kako je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u lipnju ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine. U prvom tromjesečju BDP je porastao već 17. kvartal zaredom, za 2,9 posto na godišnjoj razini.

Iako je stalan rast cijena usluga najviše doprinosio inflaciji u Hrvatskoj u zadnje dvije godine, u srpnju je najveći rast cijena zabilježen kod hrane, pića i duhana, i to za 6,6 posto, a tek onda slijede usluge s rastom cijena od 5,7 posto te cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda s rastom od 0,4 posto u odnosu na srpanj prošle godine. I u odnosu na mjesec prije najviše su porasle cijene hrane, pića i duhana, za 1,6 posto, cijene energije za 1,3 posto, a rast cijena usluga iznosio je 1,1 posto, dok su cijene industrijskih proizvoda pale za 2,4 posto u odnosu na lipanj.

Premda je bilo za očekivati da ćemo u glavnom dijelu turističke sezona imati povećanu inflaciju zbog turističke potrošnje, ipak iznenađuje podatak da inflaciji nisu toliko pridonijele cijene usluga, koliko cijene hrane i pića.

Hrana pojela primanja

– Ono što najviše zabrinjava jest stalni i sve izraženiji rast cijena hrane, koje su u odnosu na prošlu godinu porasle za 6,6 posto. Na već visoke cijene hrane, ovaj dodatni rast predstavlja snažan udarac na dohotke kućanstava. Hrana nije luksuz, već osnovna potreba, a upravo ta potreba postaje sve manje dostupna sve većem broju građana. Za razliku od cijena turističkih usluga, koje će se po završetku sezone možda smanjiti, cijene hrane ostaju visoke i s tim će građani morati živjeti i nakon ljeta, upozorava ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

Podsjeća da u posljednje tri godine cijene hrane rastu brže od plaća i ukupne inflacije – plaće su u tom razdoblju porasle za 42 posto, inflacija je iznosila 28,8 posto, dok su cijene hrane porasle za 44,7 posto.

– To znači da je realni rast plaća bio svega 10 posto, a da su cijene hrane gotovo u potpunosti nagrizle učinak tog rasta. Svaki mjesec života sve je skuplji, a plaće ne prate stvarne troškove života, osobito kad se uzme u obzir rast cijena osnovnih namirnica koje čine najveći udio u potrošnji građana, ističe Mišić i dodaje da je krajnje vrijeme za odlučnu promjenu.

– Potrebno je snažno i sustavno povećanje minimalne plaće i svih bruto plaća. Jer dok živimo po europskim cijenama, a radimo za plaće koje su među najnižima u EU-u, hrvatski građani svakim danom gube dio svoje kupovne moći, poručuje Mišić.

I u eurozoni cijene hrane bilježe osjetno snažnije poskupljenje, dok cijene usluga bilježe blaži rast, pokazuju podaci Eurostata. Tako je svježa hana u srpnju poskupjela za 5,4 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj, što je znatno oštrije nego u lipnju, kad su joj cijene bile porasle za 4,6 posto.

Rast cijena usluga blago je pak usporio na godišnjoj razini, kliznuvši s lipanjskih 3,3 posto na 3,1 posto u srpnju, dok su cijene energije u europodručju pale za 2,5 posto i to drugi mjesec zaredom. U odnosu pak na lipanj cijene u eurozoni su stagnirale.