Rast gotovinskih kredita kućanstava podiže i ukupan vanjski dug. U godinu dana je narastao pola milijarde eura

U prvih šest mjeseci lani isplaćeno je oko 186 tisuća gotovinskih kredita, što je četvrtina više no 2023. godine

Iako država smanjuje udio javnog duga u BDP-u, koji bi uskoro trebao pasti ispod 60 posto, inozemni dug Hrvatske, koji uz dug države obuhvaća i dug građana, poduzeća i banaka, nastavlja rasti te je prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug na kraju rujna prošle godine iznosio 63 milijarde eura, što čini 75,2 posto ukupnog nacionalnog bruto proizvoda.

Primjena pravila

Vanjski nam je dug tako u godinu dana, odnosno od kraja rujna 2023., porastao za 2,83 milijarde eura, a u odnosu na početak prošle godine za pola milijarde eura. Izražen rast na godišnjoj razini rezultat je ponajviše rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava nakon pristupanja europodručju, navode u HNB-u, zbog čega je dug središnje banke u godinu dana porastao za 682 milijuna eura, na 14,4 milijarde.

No, zbog solidnog gospodarskog rasta, udio vanjskog duga u BDP-u se smanjio sa 77,4 posto, koliko je iznosio na kraju lipnja prošle godine, na 75,2 posto na kraju rujna.

Ipak dug opće države, tj. javni dug, nastavlja rasti, ali daleko sporijim tempom, te je krajem rujna iznosio 18,5 milijardi eura ili 1,4 milijarde više nego godinu dana ranije, jer osim duga državnog proračuna uključuje i dug jedinica lokalne samouprave I izvanproračunskih fondova, kao i izdanja državnih vrijednosnih papira, no i njegov se udio u BDP-u smanjuje zbog visokih stopa gospodarskog rasta.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u država smanjuje investicijski potencijal, dok HNB upozorava da bi novi fiskalni rashodi nametnuti državama u uvjetima geopolitičkih ili klimatskih prijetnja (poput obveze ulaganja dva posto BDP-a u obranu ili obveze ulaganja u obnovljive izvore energije), mogli otežati postizanje dugoročne održivosti javnog duga u nizu zemalja i povećati premiju za rizik na njihovo zaduživanje, osobito za zemlje s već slabijom fiskalnom pozicijom, što bi moglo dodatno nepovoljno djelovati na tržišna kretanja.

Ono što donekle zabrinjava je znatan porast nenamjenskih gotovinskih kredita kućanstava, koji uz to i ubrzava, iako su kućanstva zasad relativno nisko zadužena. U HNB-u navode da je ubrzavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita od početka 2023. uglavnom bilo povezano s većim iznosima pojedinačnih kredita.

No vrlo brzo počeo se povećavati broj odobrenih kredita, pa je u prvih šest mjeseci prošle godine isplaćeno oko 186 tisuća gotovinskih kredita, odnosno za oko četvrtinu više nego u istom razdoblju 2023. S druge strane, napominju u HNB-u, prosječan iznos kredita nije se znatnije povećao pa je u prvih šest mjeseci 2024. dosegnuo oko 9.350 eura, odnosno tek oko šest posto više nego tijekom 2023.

Godišnji prirast duga kućanstava tako je do polovine prošle godine iznosio tri posto BDP-a, što je najviše u posljednjih 15 godina, ali ipak tek polovina snažnog prirasta duga domaćinstava iz razdoblja posvemašnjeg jeftinog zaduživanja uoči izbijanja svjetske financijske krize krajem 2008.

Rast dohodaka

Tako je udio kredita kućanstava u BDP-u, koji je kontinuirano padao od 2010., ponovno počeo rasti od 2022. godine te zahvaljujući snažnom rastu dohodaka drže na razini od 33 posto. U središnjoj banci upozoravaju da se po visini omjera troška otplate kredita osobito izdvajaju potrošački krediti ročnosti do pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita.

– Navedeni potrošači u slučaju nepovoljnih makroekonomskih kretanja izloženi su većem riziku suočavanja s poteškoćama pri otplati duga, odnosno nužnosti znatnijeg smanjenja potrošnje, što povećava rizike u bilancama banaka i može dodatno produbiti nepovoljna kretanja u gospodarstvu, navodi se u Makroprudencijalnoj dijagnostici HNB-a s kraja listopada prošle godine.

Što se tiče kreditiranja poduzeća, ono je i dalje je prigušeno u uvjetima povišenih kamatnih stopa, slabe potražnje i postroženih standarda kreditiranja, navode u središnjoj banci, pri čemu je vidljiv porast kredita građevinarstvu i djelatnostima povezanima uz poslovanje nekretninama te pojedinim djelatnostima uslužnog sektora.

Ipak, banke u Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka provedenoj u drugom tromjesečju 2024., prijavljuju smanjenje potražnje poduzeća za kreditima.

Taj je pad potražnje uglavnom povezan s manjim potrebama za financiranjem investicija u uvjetima tek blagog smanjenja kamatnih stopa s povišenih razina. Pritom je izgledno financiranje znatnog dijela investicija iz vlastitih sredstava, što olakšavaju dobri poslovni rezultati poduzeća. Također je smanjena precepcija rizičnosti poduzeća iz energetike i prerađivačke industrije.

Inače, bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka, na kraju rujna iznosio je 5,8 milijardi eura ili 488 milijuna eura više nego krajem rujna 2023. godine.