Ratari traže hitne mjere – HPK od ministra Vlajčića traži sastanak i pomoć zbog šteta od prirodnih nepogoda

Odbor za ratarstvo HPK predložio 10 mjera pomoći poljoprivrednicima i zatražio hitan sastanak s ministrom Vlajčićem
Odbor za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) uputio je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva deset prijedloga mjera za pomoć poljoprivrednim proizvođačima u sanaciji šteta od prirodnih nepogoda te zatražio hitan sastanak s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem.
„Smatramo da su ovi prijedlozi dobra osnova za hitan sastanak s ministrom Vlajčićem, kao nastavak uspješnih i konstruktivnih razgovora koje smo održali tijekom jeseni“, izjavio je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić.
Pranjić je naglasio kako je u tijeku jesenska sjetva te da je, s obzirom na brojne probleme s kojima su se proizvođači suočili ove godine, nužno što prije održati sastanak kako bi sjetva bila uspješno dovršena i kako bi se sagledalo stanje u proizvodnji i prinosima.
HPK u dopisu Ministarstvu traži da se u najkraćem roku isplate naknade štete primarnim poljoprivrednim proizvođačima pogođenima prirodnim nepogodama u 2025. godini.
Jedna od predloženih mjera odnosi se na otpis zakupnine za državno poljoprivredno zemljište na područjima gdje su proglašene prirodne nepogode.
„Prihodi od zakupnine raspoređeni su u omjeru 65 posto jedinicama lokalne samouprave, 10 posto županijama i 25 posto državi. Predlažemo da se svi dionici solidarno odreknu zakupnine za 2025. godinu kako bi se pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima koja su pretrpjela štetu“, poručuju iz HPK.
Kao izvanrednu mjeru predlažu i isplatu 300 eura po hektaru upisanog u ARKOD sustav za gospodarstva kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost, zbog velikih šteta i pada prihoda u protekle tri godine.
HPK također traži izuzeće od oporezivanja izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja, ističući kako se u svim državama članicama Europske unije poljoprivredne potpore ne oporezuju.
Zatražen je i moratorij na kredite i zajmove u trajanju od 18 mjeseci za poljoprivredna gospodarstva kod HBOR-a, HAMAG-a i ostalih financijskih institucija, kao i oslobađanje od plaćanja doprinosa u 2026. godini za proizvođače kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.
Time bi se, navode u HPK, omogućilo financijsko rasterećenje gospodarstava do njihove stabilizacije, a dugoročno je potrebno razmotriti smanjenje stopa doprinosa u poljoprivredi.
Odbor za ratarstvo HPK u potpunosti podržava i stajalište Upravnog odbora HPK o kapitalnim ulaganjima te smatra da je uvođenje sustava monitoringa kalkulacija troškova u primarnoj poljoprivredi nužno za osiguranje financijske održivosti sektora.
„Troškovi proizvodnje moraju biti pokriveni tržišnim otkupnim cijenama. Monitoring sustav treba postati alat Agencije za tržišno natjecanje u provedbi Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom“, poručuju iz Komore.
Uz to, HPK predlaže značajnije povećanje robnih rezervi koje bi trebale postati aktivan tržišni instrument u poljoprivredi.
„Mehanizam robnih rezervi trebao bi koristiti podatke iz sustava monitoringa i temeljem njih provoditi otkup strateških poljoprivrednih proizvoda za robne rezerve Republike Hrvatske“, navodi se u priopćenju.
Na kraju, HPK upozorava da će zbog vremenskih uvjeta i stanja usjeva biti otežano prepoznavanje aktivnosti poput zelene gnojidbe i drugih agrotehničkih mjera, te poziva Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) da vodi posebnu pažnju kako proizvođači ne bi bili uskraćeni za svoja prava.



