Na današnji dan prije 34 godine, 27. studenoga 1991., Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo je Rezoluciju 721, dokument koji će označiti početak međunarodnog angažmana u zaustavljanju rata u Hrvatskoj i stvaranju uvjeta za slanje mirovnih snaga UN-a. Bila je to prekretnica u diplomaciji, ali i početak složenog procesa koji je Hrvatsku trebao približiti međunarodnom priznanju i prekidu neprijateljstava.

Korijeni sukoba: od mitinga u Kninu do otvorene agresije

Put prema dolasku mirovnih snaga ne može se razumjeti bez povratka na događaje iz ljeta 1989. godine. 8. srpnja u Kninu održan je miting dijela Srba u Hrvatskoj, obilježen četničkim znakovljem, nacionalističkim parolama i pozivima na intervenciju JNA. Taj događaj otvorio je razdoblje političkih napetosti koje će, u sljedećim godinama, eskalirati u oružanu pobunu.

Godina 1990. donosi višestranačke izbore i demokratske promjene, ali i rastuće nezadovoljstvo dijela srpske populacije koja nije prihvatila volju većine za stvaranjem neovisne Hrvatske. Potaknuti Beogradom, pobunjeni Srbi raspisuju 16. kolovoza 1990. referendum o „srpskoj autonomiji“, a već sljedećeg dana započinje balvan-revolucija – barikade, blokade prometnica i ekonomska paraliza ključnih dijelova Hrvatske.

Vrhunac napetosti uslijedio je 22. prosinca 1990., kada Hrvatski sabor donosi Ustav Republike Hrvatske, u kojem su Srbi, kao i druge etničke skupine, definirani kao nacionalna manjina. Srpski ekstremisti iskoristili su taj čin kao dokaz navodne „ugroženosti“, a teroristički napadi, naoružavanje i stvaranje paravojnih formacija postali su svakodnevica.

Rat zahvaća Hrvatsku: okupacije, zločini i progoni

U prvoj polovici 1991. Hrvatska se suočava s ubrzanim raspadom institucija savezne države, dok JNA, koja bi trebala biti neutralna sila, sve otvorenije prelazi na stranu pobunjenika.

Početkom jeseni rat zahvaća gotovo cijelu Hrvatsku:

• okupiran je velik dio teritorija,
• stotine tisuća Hrvata protjerano je iz svojih domova,
• deseci tisuća civila i branitelja ubijeni su,
• osnovani su logori na okupiranim područjima i u Srbiji,
• razaranje gradova i kulturne baštine poprimilo je katastrofalne razmjere.

U jeku najtežih bitaka – kada Vukovar pada, a Dubrovnik je pod opsadom – bilo je jasno da Hrvatska trpi golemi pritisak, ali i da je obrana konsolidirana, posebice u zapadnoj Slavoniji gdje su u studenom započele uspješne oslobodilačke operacije.

Diplomatski iskorak: Vanceov plan i pregovori u Ženevi

Suočeni s eskalacijom sukoba, i Hrvatska i međunarodna zajednica tražile su izlaz. 9. studenoga 1991., predsjedništvo SFRJ predlaže UN-u uključivanje u pronalazak mirnog rješenja. Hrvatska, iscrpljena žrtvama i svjesna važnosti međunarodnog priznanja, prihvaća diplomatske inicijative.

U Ženevi, 23. studenoga, pod posredovanjem posebnog izaslanika UN-a Cyrusa Vancea, dogovoren je prekid neprijateljstava i povlačenje JNA iz Hrvatske.

Time je nastao „Vanceov plan“, dokument koji je predviđao:

• slanje mirovnih snaga UN-a,
• nadzor nad prekidom vatre,
• stabilizaciju područja zahvaćenih ratom,
• početak političkog procesa prema trajnom miru.

Plan je službeno predstavljen 11. prosinca 1991., a Rezolucija 721 bila je njegov prvi temeljni korak.

Sumnje, strahovi i političke kalkulacije

Iako je potpisivanje Rezolucije pokazalo namjeru međunarodne zajednice da se uključi, u Hrvatskoj su mnogi bili skeptični.

Iskustvo UN-ovih misija na Cipru pokazivalo je da mirovne snage često „zamrznu“ konflikte, a ne rješavaju ih. Nadalje, srpske snage su dotad prekršile gotovo sve dogovore postignute u prijašnjim prekidima vatre, pa su mnogi strahovali da će UNPROFOR samo cementirati okupirani teritorij.

No, krajem studenoga 1991. hrvatskom je vodstvu primarni cilj bio međunarodno priznanje, a Rezolucija 721 bila je ključni korak prema Sarajevskom primirju od 2. siječnja 1992., nakon kojeg će Hrvatsku ubrzo priznati većina europskih i svjetskih država.

UNPROFOR u Hrvatskoj: početak nove faze rata

Vijeće sigurnosti UN-a 21. veljače 1992. donosi Rezoluciju kojom se službeno pokreće mirovna operacija u Hrvatskoj, a dolazak UNPROFOR-a postaje stvarnost.

Snage su raspoređene u četiri zaštićene zone (UNPA područja):

• Istok – Baranja i istočna Slavonija
• Zapad – zapadna Slavonija
• Sjever – Kordun i Banovina
• Jug – sjeverna Dalmacija i istočna Lika

Iako su mirovne snage trebale osigurati mir i povratak izbjeglica, njihov mandat i djelovanje postat će predmet kontroverzi u godinama koje slijede. No u povijesnom smislu, Rezolucija 721 ostaje ključni trenutak ulaska Hrvatske u međunarodni diplomatski okvir i prekretnica koja je otvorila put njezinom priznanju.