Hrvatska bez zaklona: Švedska spremna na rat, a mi tek za 10 posto građana

Dok Švedska ulaže milijune u modernizaciju svojih skloništa i educira građane kako preživjeti u slučaju rata ili nuklearnog napada, Hrvatska bi u istom scenariju bila potpuno nespremna. Podaci iz izvješća Državnog ureda za reviziju otkrivaju poražavajuće činjenice – naša zemlja može u skloništa smjestiti tek 9,5 posto stanovništva. Švedska, s druge strane, ima kapacitet za čak sedam milijuna ljudi, odnosno više od dvije trećine ukupne populacije.

Švedski model “totalne obrane”

Rastuće tenzije između Rusije i Ukrajine potaknule su Švedsku da ubrza pripreme za mogući sukob. Kroz strategiju "totalne obrane", ova skandinavska zemlja istodobno jača vojnu i civilnu komponentu obrane. Već sada posjeduju jednu od najrazvijenijih mreža skloništa na svijetu – njih 64.000, a trenutno se obnavljaju kako bi bile otporne na kemijske, biološke i nuklearne prijetnje.

Švedska je otišla i korak dalje: prošle godine su građanima podijelili čak pet milijuna brošura “Ako dođe do krize ili rata”, koje sadrže jasne upute za ponašanje u slučaju rata, prirodnih katastrofa, cyber napada ili terorističkog čina. Građanima je pojašnjeno kako potražiti sklonište, što pripremiti i kako preživjeti prve dane sukoba.

Hrvatska – zakonski kaos i infrastruktura u rasulu

Za razliku od Švedske, Hrvatska ima samo 2040 skloništa u kojima je mjesta za svega 368.000 osoba. Više od tri četvrtine njih nalazi se u samo 14 većih gradova, dok čak 405 općina i 50 gradova nema nijedno sklonište za svoje stanovnike.

Zakonski okvir dodatno komplicira situaciju – po važećem Zakonu o sustavu civilne zaštite, lokalne jedinice vlasti odgovorne su za upravljanje skloništima. No, u zakonima nigdje nije jasno definirano što točno čini “javno sklonište”, pa samim time nije moguće ni znati koliko ih uistinu imamo, u kakvom su stanju i koliko su funkcionalna.

Revizija otkrila zabrinjavajuće detalje

U nadzoru nad 14 gradova, Državni ured za reviziju ustanovio je da čak 306 skloništa stoji neiskorišteno, bez ikakvih aktivnosti za njihovo stavljanje u funkciju. Pritom, vlasnički odnosi za mnoge prostore nisu riješeni, pa pojedini gradovi uopće ne upravljaju skloništima koja su tehnički pod njihovim krovom. Osim Osijeka, Rijeke i Zagreba, svi ostali gradovi trebaju ažurirati evidencije skloništa, provesti tehničke preglede, te objaviti informacije za građane.

Strategija samo na papiru

Iako iz Ravnateljstva civilne zaštite tvrde da “kontinuirano rade na jačanju otpornosti građana”, vidljivih rezultata gotovo da nema. Izdavanje brošura tek je u izradi, a edukacije, civilne vježbe i informativne kampanje izostaju.

Zanimljivo je i da Ravnateljstvo nema nikakvu obvezu nadzora nad skloništima, niti vodi registar o njihovom broju i stanju. Sve je prepušteno lokalnim vlastima, koje često nemaju kapacitete niti volju da se bave ovom vrstom infrastrukture.

Strateške zalihe – djelomična svijetla točka

Hrvatska je tijekom 2024. znatno povećala strateške robne zalihe, koje uključuju hranu, vodu, lijekove i zaštitnu opremu. Ministarstvo gospodarstva navodi da zalihe mogu pokriti 200.000 ljudi tijekom 40 dana uz racionalnu potrošnju. Također, u sklopu EU programa rescEU, Hrvatska će biti jedna od četiri članice Unije koje će imati skladišta opreme za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.

Hrvatska kasni u pripremama

Dok se europske zemlje poput Švedske, Švicarske, Finske i Njemačke aktivno pripremaju za najgori scenarij, Hrvatska i dalje spava. Nedostatak kapaciteta, zakonske nedefiniranosti i prepuštanje odgovornosti lokalnim vlastima doveli su do toga da gotovo 90 posto stanovnika ne bi imalo zaklon u slučaju ozbiljne krize. U trenutku kada globalne sigurnosne prijetnje postaju sve izvjesnije, pitanje spremnosti više nije luksuz, već nužnost. A Hrvatska – tu nužnost ignorira.