Neprekidni progoni Židova, holokaust, spaljivanje Talmuda i razne revolucije…
Kršćanstvo i judaizam
„Kršćanstvo je niklo u krilu židovskog naroda, ali je od osnutka težilo općem, širem, univerzalnom jedinstvu ljudi u jednoj vjeri, bez obzira na narodnu pripadnost. Isus je kao Mesija – Spasitelj – po kršćanskoj vjeri i dogmi već došao, a Židovi su ga tek očekivali. Iako je, prema onome što stoji u Novom zavjetu, rekao: „Ne mislite da sam došao dokinuti Zakon ili Proroke“ (Mt 5,17), i on i njegovi učenici ukinuli su služenje propisima Nauka, obznanili prihvaćanje Novog saveza s Bogom. Židovi su, nasuprot tome, težili očuvanju svoje narodnosne cjeline. Širenje vjere izvan svoga naroda nije im bio naročit cilj, a Mesiju su shvaćali isključivo kao svoga spasitelja, koji će, nakon dolaska, u sveopćem prevratu uništiti nepravedno društvo, obnoviti Jeruzalem i Hram, i tek će onda na svijetu zavladati pravda. I jedna i druga vjera kao vrhunsko načelo objavljivale su ljubav prema bližnjem, a ipak su u ime te ljubavi tijekom povijesti činjena djela koja su daleko od ljubavi. Iz takvih su se okolnosti morali roditi sukobi. Za Židove je Isus bio pripadnik njihova naroda koji se ogriješio o svoje zakone jer je osnovao heretičnu sljedbu, te je, kao što sam već naglasio, prema njihovu shvaćanju, u teškim vremenima nadiranja Rimskoga Carstva, mnogim šizmama pridodao još jednu („Povijest Talmuda“, Uvodnik u hrvatski prijevod Talmuda, str. 129).
Judaizam
Judaizam je vjera koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i duhovnog Boga, Oca svih ljudi. Bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava, a od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Božje ime, zbog njegove svetosti, nije dopušteno izgovarati. Judaistička religioznost temelji se na poslušnosti „božanskom zakonu”, Deset Božjih zapovijedi. Božanski zakon sadržan je u hebrejskoj Bibliji. Stari Zavjet govori o povijesti, idejama i društvenim borbama, i o nevjernosti Judinog naroda Jahvi. Ujedno, to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa. Stari zavjet dijeli se na tri osnovne grupe: Zakon, hebrejski Tora (sadrži Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu Postanka, Knjigu Izlaska, Levitski zakonik, Knjigu Brojeva i Ponovljeni zakon), Proroci (sadrži Prve proroke i Posljednje proroke) i Spisi (Psalmi, Knjiga o Jobu, Prva i Druga knjiga Samuelova, Prva i Druga knjiga o kraljevima, Ezrina i Nehemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Tužaljke, Knjiga proroka Danijela). Egzegete smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kršćanske vjere, koja je kao ispunjenje izložena u Novom zavjetu. Osim Tore, za vjerski život Židova posebno je važan Talmud (Učenje). Praktično, jedini izvor za upoznavanje Mojsijeva života, rada i učenja jest Biblija, odnosno Stari zavjet. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac, koji je narod oslobodio egipatskog ropstva i na gori Sinaju dobio od Jahve dvije ploče, Deset Božjih zapovijedi, koje su postale temelj hebrejske religije.
Talmud
Talmud (studij, učenje, proučavanje) je najsvetija knjiga Židova. Ona je zapravo zbirka rabinskih rasprava o židovskom pravu, etici, običajima, legendama i pričama. Uz Toru i Tanakh, Talmud je temeljna knjiga židovske religije. Sastoji se od dva dijela: Mišna (Mishnah), prve zapisane kompilacije židovskog usmenog prava, i Gemare, koji je poznat kao Talmud u užem smislu, rasprave o Mishnahu. Jezik Talmuda je aramejski. Tora je „pisani zakon", dok usmeni govori o primjeni i elaborira njegovu tradiciju. Ima snažan utjecaj na židovsku misao i uvjerenja. Nije formalan zakon, ali utječe na ostale kodekse židovskog prava. Talmud je najsvetija knjiga Židova. Za ortodoksnog Židova obavezan je i velik broj obrednih propisa te propisa o čistoći i prehrani.
Neke misli iz Talmuda
„Na što je nalik ovaj svijet? Na kolo za natapanje u vrtu: donje posude koje su na njemu penju su pune, a gornje silaze prazne. Tako nije svatko tko je bogat danas i do sutra, i nije svatko tko je siromašan danas, siromašan i do sutra. Zašto? Jer je kolo ovaj svijet….“ (Talmud, hrvatski prijevod, str. 292).
Zabrana gajenja sitne stoke
„Ne smije se uzgajati sitna stoka u zemlji Izraela, ali se smije uzgajati u Siriji i u pustinjama zemlje Izraela. Ne smije se uzgajati perad u Jeruzalemu zbog svetinja, a svećenici zbog obredne čistoće neka je ne uzgajaju u cijeloj zemlji Izraela. Ne smiju se uzgajati nigdje, ni na kojem mjestu, svinje. Neka čovjek ne uzgaja psa, osim ako je vezan za lanac. Ne smiju se postavljati zamke za golubove, osim ako su udaljene trideset risa od naselja“ (Talmud, str. 208).
Ovo je put Nauka:
Kruh i sol jedi, i vodu umjereno pij, na zemlji spavaj, životom oskudnim živi, a u Nauku se trudi. Ako tako činiš, blago tebi i dobro će ti biti. Blago tebi na ovom svijetu. A dobro će ti biti na onom svijetu. Ne traži veličinu za sebe, i neka ti čast ne bude mila, a čini više no što učiš. I – ne žudi za stolom kraljeva; jer je tvoj stol veći od njihovih stolova, a tvoja kruna veća od kruna njihovih, a vjeran je poslodavac tvoj koji će ti platiti plaću za rad tvoj“ (Talmud, str. 171).
„Pazi na tri stvari, pa nećeš stići do prijestupa. Znaj odakle si došao i kamo ideš i pred kim treba da u budućnosti položiš račun. Odakle si došao – iz smrdljive kapi, i kamo ideš – u mjesto praha, crva i kukaca, a pred kim u budućnosti treba da položiš račun – pred kraljem nad kraljevima, Svetim, neka je blagoslovljen!“ (Talmud, str. 151).
O mudrom Salamonu
„Ako zatražim srebro i zlato, drago kamenje i biserje, dat će mi. Radije ću zatražiti mudrost – a ona uključuje sve. – Salomone, mudrost si zatražio a nisi zatražio bogatstvo i imanja i duše neprijatelja tvojih. Života ti, mudrost i znanost će ti biti davani, a time ću ti dati i bogatstvo i imanja!“ (Talmud, str. 399).
Dvije proganjane vjere
Judaizam i kršćanstvo dvije su proganjane vjere. Judaizam je bio proganjana vjera, kao i židovski narod, tijekom više od 19 stoljeća. Talmud i rabini bili su kohezijska snaga koja je narod držala na okupu, narod bez vlastite države. Katolička crkva dugo je Talmud držala na Indexu Librorum Prohibotorum. Tek je potkraj 19. stoljeća ukinuta cenzura. Konačno ukidanje Indexa dogodilo se na II. Vatikanskom koncilu 1962. godine, u vrijeme pape Ivana XXIII. U Europi su se događala javna spaljivanja Talmuda. Na fašističkim lomačama završile si tisuće i tisuće preostalih Talmuda i drugih pisanih djela židovskog naroda. Progoni potaknuti od raznih ideologa i politika uništavali su sve što je bilo znak pismenosti židovskog naroda. A najstrašniji progon Židova dogodio se kao Holokaust. Katolici su, za razliku od židovskog naroda, imali mirnijih epoha u svojoj povijesti. Žestoki progoni kršćana dogodili su se tijekom prva tri stoljeća kršćanstva, od strane Rimskog Carstva. Potom, ne smijemo zaboraviti Reformaciju Martina Luthera, progon katolika u Engleskoj i Irskoj nakon vladavine Henrika VIII. koji je stvarao Anglikansku crkvu u pljački, paležu, ubijanju i otimačini svega katoličkog, Francusku revoluciju, Oktobarsku revoluciju, revolucionarni pokret Mao Ce Tunga u Kini. Hvala Bogu što je duh II. Vatikanskog koncila s koncilskim dokumentima pokrenuo ekumenizam i dokinuo svaku mržnju prema bilo kojoj vjeri na planetu. Nažalost, nije dokinuo mržnju prema kršćanima, osobito katolicima, jer neprestano svjedočimo ubijanju golemog broja kršćana u mnogim dijelovima islamskoga svijeta, o čemu mediji toliko malo govore i pišu da se ponekad čini kao da među vodećim svjetskim medijima postoji prešutno suglasje o tome kako je dobro i pozitivno ubijati kršćane. Zamislimo kako bi ti isti mediji reagirali da na svijetu u jednoj godini bude ubijen jednak broj mačaka ili pasa ili neke druge životinjske vrste!!!
Neki kažu da su judaizam i kršćanstvo u sebi vrlo bliske vjere, ali još uvijek previše udaljene jedna od druge.
Molitva jednog Židova
Novinarka CNN-a čula je za jednog starog Židova koji je molio na Zapadnom zidu dva puta dnevno, svakoga dana posljednjih šezdeset godina, te je odlučila posjetiti ga i napisati članak o njegovu iskustvu. Gledala ga je oko 45 minuta kako moli. Kad je završio i krenuo natrag, prišla mu je i zatražila intervju.
„Oprostite, ja sam Rebecca Smith, CNN. Kako je vaše ime?”
„Morris Feinberg”, odgovorio je.
„Gospodine, koliko dugo dolazite i molite na Zapadnom zidu?”
„Već šezdeset godina”.
„Šezdeset godina, to je zadivljujuće, a o čemu molite?”
„Molim za mir među kršćanima, Židovima i muslimanima. Molim za prestanak mržnje i ratova. Molim da djeca odrastu u odgovorne zrele osobe i da vole svoje bližnje.”
„I, kako se osjećate nakon šezdeset godina?”
„Kao da govorim zidu“.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.