Slunj obilježio 34. godišnjicu okupacije: Sjećanje na žrtve, obnovu i nepokolebljivu snagu grada
Polaganjem vijenaca, povorkom „Da se ne zaboravi“, misom i izložbama Slunj je odao počast svim poginulim braniteljima i civilima te istaknuo svoj put od ratnog razaranja do suvremenog razvoja.
SLUNJ, 16. studenoga 2025. – U dostojanstvenoj i emotivnoj atmosferi, Grad Slunj obilježio je 34. godišnjicu okupacije grada i progonstva njegovih stanovnika 1991. godine. Pod sloganom „Da se ne zaboravi“, trodnevni program okuplja branitelje, obitelji žrtava, državne dužnosnike i građane koji su se još jednom poklonili svim stradalima u Domovinskom ratu i evocirali najteže dane moderne hrvatske povijesti.
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Središnjeg spomenika u Slunju, gdje su okupljeni odali počast poginulim braniteljima i civilima. U povorci sjećanja ponovno je odjekivala zajednička poruka – Slunj pamti, Slunj poštuje, Slunj ne zaboravlja.
Središnji program nastavljen je tribinom i izložbom ratnih fotografija u Pučkom otvorenom učilištu, koje su svojom dokumentarnom težinom podsjetile na 104 dana opsade tijekom 1991. godine. Slunj je tada bio potpuno okružen agresorskim snagama JNA i srpskih paravojnih postrojbi, prepušten borbi za opstanak u uvjetima bez struje, vode i slobodnih komunikacija. Nakon pada grada, s tog je područja protjerano više od 16.000 Hrvata, a stotine su ubijene u ratnim zločinima do kraja okupacije.
Medved: „Slunj je gorio, ali nije pokleknuo – i to se ne zaboravlja“
U ime Vlade Republike Hrvatske vijence je položilo izaslanstvo predvođeno potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, koji je u svom obraćanju naglasio težinu stradanja ovoga kraja:
„Strahota agresije prije 34 godine ne može se zaboraviti. Grad je gorio, gotovo niti jedan krov nije ostao čitav, a i crkva je bila spaljena. Oni koji su ostali, bili su mučeni i ubijani.“
Medved je dodao da je Slunj danas simbol napretka i obnove te da Vlada nastavlja ulagati u razvoj grada i okolnih općina:
„Ovdje je još uvijek vidljivo koliko je agresija ostavila traga, ali čvrsto radimo na tome da rane zacijele i da ljudi imaju uvjete za ostanak i život. To je naš dug prema ovome kraju.“
Gradonačelnica Puškarić: „Slunj gradi budućnost, ali čuva istinu“
Slunjska gradonačelnica Mirjana Puškarić istaknula je da grad istovremeno njeguje sjećanje i ulaže u razvoj:
„Naš put je ruralni turizam, razvoj infrastrukture i projekti koji mladima otvaraju vrata za ostanak – stambene zgrade, sportske dvorane, pročistač otpadnih voda. Tako gradimo Slunj kakav želimo za buduće generacije.“
Sjećanja branitelja: „Hrvatsku vojsku stvarali smo u potpunom okruženju“
Među uzvanicima bio je i zapovjednik obrane Slunja, nekadašnji zapovjednik 58. samostalnog bataljuna i 14. domobranske pukovnije, Vladimir Katić, koji je podsjetio na prve dane otpora:
„Vojska se stvarala u okruženju. Ceste prema Karlovcu, Plitvicama i Ogulinu bile su zatvorene. Održali smo obranu gotovo tri mjeseca bez vode i struje – u nenormalnim uvjetima, ali s vjerom u uspjeh.“
Obrana je slomljena kada je JNA izvela snažni napad iz tri smjera, a braniteljima je nestalo streljiva i logističke potpore.
Dan sjećanja na progonstvo – dan boli, ali i ponosa
Grad Slunj, koji danas broji nešto više od 5.000 stanovnika, 16. studenoga svake godine prisjeća se najtragičnijeg dana svoje novije povijesti – dana kada je 1991. godine započelo masovno progonstvo stanovništva. Tisuće obitelji napustile su svoje domove noseći samo ono najnužnije, dok je na okupiranom području ostalo tek nekoliko stotina ljudi, izloženi svakodnevnim prijetnjama, mučenjima i nasilju.
Ukupno je s područja Slunja život položilo 352 branitelja i civila, među njima žene, starci i djeca. Njihova imena trajno su upisana u identitet ovoga kraja.
Uloga policije u obrani Slunja – postrojba koja je dala 14 života
Obrtanje povijesnih stranica vraća i na presudnu ulogu Policijske postaje Slunj, jedine oružane postrojbe u tom području uoči otvorene agresije. Nakon osnutka Prvog hrvatskog redarstvenika 1990. godine, mnogi su se mladići s područja Slunja i Cetingrada dragovoljno uključili u redarstvene snage.
Prva ratna zadaća stigla je već tijekom Krvavog Uskrsa na Plitvicama, a ubrzo su redarstvenici sudjelovali u oslobodilačkim akcijama kod Cetingrada te u uspostavi obrambene linije prema Maljevcu, Plitvicama i Saborskom.
Na tom području život je izgubilo devet redarstvenika 1991. godine, a kasnije je još petorica preminulo od posljedica izravno povezanih s ratom. Ukupno 14 policajaca ugradilo je svoje živote u temelje hrvatske slobode.
Njihova imena nalaze se na spomen-ploči u Policijskoj postaji Slunj, podignutoj u trajni znak zahvalnosti:
Nikola Štefanac, Tomo Cindrić, Joso Begović, Petar Sertić, Tomislav Grdić, Ivica Lesar, Dragan Modrušan, Ivica Cvitković, Nikola Hodak, Jure Pavlić, Nikola Cindrić, Mile Barić, Milan Stepić i Damir Obajdin.
Ova policijska postaja jedna je od najzaslužnijih u Republici Hrvatskoj po doprinosu stvaranju samostalne države.
Upravo zbog toga, predsjednik Republike Hrvatske 29. rujna 2025. godine odlikovao ju je Redom Nikole Šubića Zrinskog, jednim od najviših odličja za junaštvo i iznimnu hrabrost.
Sjećanje koje obvezuje
U crkvi Presvetog Trojstva služena je misa za sve poginule, nestale i preživjele branitelje i civile, a u Galeriji Pučkog otvorenog učilišta priređena je izložba fotografija stradanja Slunja i njegovih stanovnika u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata. Današnja generacija Slunjana, ali i cijela Hrvatska, ostaju trajno dužni čuvati sjećanje na žrtvu i hrabrost ovoga kraja.
Program „Da se ne zaboravi“ organiziran je u suradnji Grada Slunja te Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Slunja, Cetingrada i Rakovice, uz jasnu poruku:
Slunj je preživio, Slunj se obnovio, Slunj pamti – i nikada neće zaboraviti.
