Veljko Kadijević, general-armije Jugoslavenske narodne armije (JNA), ostat će zapamćen kao jedan od najkontroverznijih vojnih lidera SFR Jugoslavije, posebno zbog svoje uloge u turbulentnim godinama raspada bivše države. Umro je na današnji dan…

Rođen je 21. studenoga 1925. u Glavini Donjoj kraj Imotskog. Kadijević potječe iz obitelji miješanog etničkog porijekla – majke Hrvatice i oca Srbina. Identificirao se kao Jugoslaven, ideološki posvećen očuvanju jedinstva SFRJ. Kadijevićev otac Dušan, koji je bio sudionik Španjolskog građanskog rata, poginuo je 1936. godine u Španjolskoj, što je označilo početak tragičnih veza njegove obitelji s ratnim sukobima.

Kadijević se pridružio partizanskom pokretu 1943. godine tijekom Drugog svjetskog rata i postao članom Saveza komunista Jugoslavije. Tijekom rata obnašao je dužnosti političkog komesara i omladinskog vođe u partizanskim postrojbama.

Raspad Jugoslavije

Unatoč vojnom napredovanju, među njegovim bivšim suborcima kružile su priče o njegovoj nesposobnosti i čak izbjegavanju borbenih zadataka, poput slučaja kada je napustio svoju postrojbu netom prije sukoba u Vrgorcu. Međutim, Kadijević je nakon rata nastavio uspon u JNA, završivši Višu vojnu akademiju i Ratnu školu JNA, kao i prestižni američki Koledž za zapovjednike i generale.

Kadijević je od 1988. do 1992. obnašao dužnost saveznog sekretara za narodnu obranu, faktički zapovijedajući JNA u kritičnim godinama kada se bivša Jugoslavija raspadala. Ključni trenutak njegova mandata zbio se 12. ožujka 1991., kada je kao savezni ministar obrane nazočio sjednici Predsjedništva SFRJ.

Na tom sastanku, Kadijević je istaknuo potrebu za uvođenjem izvanrednog stanja i razoružanjem nelegalnih oružanih formacija kako bi se spriječila strana intervencija i očuvao jedinstvo SFRJ.

Umro u Moskvi

Njegovi prijedlozi uključivali su i organizaciju referenduma u republikama koje su težile osamostaljenju, kao i donošenje novog ustava Jugoslavije u roku od šest mjeseci.

Međutim, prijedlozi Štaba vrhovne komande nisu prihvaćeni, a Kadijevićeva strategija očuvanja Jugoslavije ubrzo je doživjela krah. Zbog njegove uloge u ratnim događajima u Hrvatskoj tijekom 1991., Kadijević je optužen za ratne zločine i protiv njega su podignute tri optužnice na sudovima u Hrvatskoj.

Napustio je Beograd prije nego što je mogao biti ispitan pred istražiteljima Međunarodnog kaznenog suda u Haagu i dobio je azil u Moskvi, gdje je živio sve do svoje smrti 2. studenoga 2014.