Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je oštre izjave Beograda o povećanom angažmanu vojnika Republike Hrvatske na Kosovu nazvalo “histeričnim spekulacijama” koje imaju cilj skrenuti pozornost s inicijative s tzv. bunjevačkim jezikom, odnosno pokušajem razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.

Polemiku je srpski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin izazvao reakcijom na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a jer je to službenom Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regiji.

Vulin je Hrvatsku i Kosovo nazvao “braćom po oružju” i dodao kako bi Gordan Grlić Radman volio da može rasporediti “okupacijske snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to trebati “mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti”.

MVEP u današnjem priopćenju podsjeća da je jučer ministar Gordan Grlić Radman u sklopu službenog posjeta Kosovu obišao 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR i odbacio Vulinove izjave kao “histerične spekulacije Srbije” te “apsurdne, neistinite i netočne insinuacije” izrečene kako bi se skrenula pozornost s ozbiljnije stvari.

Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju miru i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske, napominje MVEP.

“Stoga, histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske koje aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti smatramo krajnje smiješnima i apsurdnima”, piše u priopćenju.

Razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika

Zrinjevac naglašava da se time pokušava skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije teme – usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenja četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu.

MVEP to naziva političkom manipulacijom.

“Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu”, ističe MVEP.

“Dovoljno je usporediti pravni status srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te političku praksu koja je na osnovu pravnih rješenja izgrađena u odnosu na te dvije manjine”, dodaju sa Zrinjevca i naglašavaju da Hrvatska u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima, od tri zajamčena mjesta u saboru i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine.

“Zahvaljujući takvim pravnim rješenjima, predstavnici srpske manjine već desetljećima imaju istaknuto mjesto u hrvatskom političkom životu i sudjeluju u vladajućim koalicijama od lokalne do nacionalne razine vlasti”, stoji u priopćenju u kojem se dodaje da takvu praksu EU vrednuje najvišim ocjenama.

Suprotno tome, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije 2004. godine, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta predviđenog sporazumom.

“Hrvati u Srbiji još uvijek nemaju zajamčena mjesta ni na jednoj razini vlasti, a ni financiranje hrvatskih manjinskih institucija nije adekvatno riješeno”, dodaje MVEP.

Pitanje nestalih

MVEP ističe da je “povijest hrvatsko-srpskih odnosa nesumnjivo bremenita i teška te da su Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu”.

Republika Hrvatska, podsjeća se u priopćenju, danas još uvijek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu tom agresijom.

“Tu stranicu naše povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mjestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama”, ističe MVEP.

U priopćenju se također izražava posebna zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu koje su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije.

“Upravo takva velikosrpska politika je tijekom raspada bivše zajedničke države izazvala ratove s ogromnim ljudskim žrtvama i razaranjima. Naša obveza je međunarodnoj javnosti i partnerima ukazati na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji”, poručuje MVEP.