Posjet stradalom hrvatskom narodu u Vitezu – „Stazama branitelja HVO-a“ (11. i 12. listopada 2025.)

Članice Udruge Žene u Domovinskom ratu – Zadar proteklog su vikenda boravile u Vitezu , gdje su se poklonile žrtvama hrvatskog naroda u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Dvodnevni posjet, održan pod nazivom „Stazama branitelja HVO-a“ , bio je duboko emotivno i dostojanstveno hodočašće sjećanja, molitve i zajedništva s hrvatskim narodom Središnje Bosne.

Predsjednica Udruge, Ivana Haberle , istaknula je da su ih u Vitezu dočekale članice Udruženja građana „Svjetlo“ , žene – stradalnice Domovinskog rata, „hrabre lavice i dostojanstvene Hrvatice“.

"Došle smo raširenih ruku i velikog srca pokloniti se žrtvama hrvatskog naroda u Vitezu. Željele smo čuti istinu iz prve ruke – istinu koja boli i opominje", rekao je Haberle.

Podsjetila je da je Vitez bio u potpunom okruženju čak 316 dana , pod stalnim napadima Armije BiH. U tom razdoblju ubijeno je 653 branitelja i 38 djece . Posebno su tragični zločini u Križančevu Selu (64 hrvatske žrtve), Buhinim kućama (39), Bobašima (15), Zabilju (14) i na lokalitetu Osmica , gdje je ubijeno osmero djece.

Križančevo Selo – sjećanje na „Krvavi Božić“

Prvo odredište bila je Spomen-soba u Križančevu Selu , gdje su članice Udruge u tišini odale počast i poslušale potresna svjedočanstva preživjelih o „Krvavom Božiću“ 22. prosinca 1993. godine.

"Slušali smo branitelje, svećenike i majke koje su izgubile svoje najmilije. Divimo se njihovoj snazi, vjeri i dostojanstvu. Lako je biti Hrvat u Hrvatskoj", poručila je Haberle.

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Buhine kuće – mjesto nepreboljene boli

Sljedeće su posjetile Buhine kuće , mjesto gdje je Armija BiH ubila 39 Hrvata. Poseban dojam ostavio je susret s Marijanom i Nedjeljkom Vidović , koji su u masakru izgubili roditelje i brata, a sami preživjeli teška ranjavanja. Na mjestu njihove obiteljske kuće danas stoji nedovršeni spomenik , podignut na njihovoj zemlji – simbol boli i borbe za istinu.

"Njihova je zemlja natopljena krvlju roditelja i rodbine. Žele da tu stoji križ, kao trajni spomen na 39 ubijenih Hrvata. No i danas nailaze na prepreke. Križ, izgleda, nekima smeta. A žrtve i dalje čekaju pravdu", istaknuo je Haberle.

Fotografija: Ivana Haberle

Fotografija: Ivana Haberle

Fotografija: Ivana Haberle

Fotografija: Ivana Haberle

Fotografija: Ivana Haberle

Osmica – spomen na ubijenu djecu

Nakon Buhinih kuća, članice Udruge posjetile su spomen-područje „Osmica“ u Vitezu, posvećeno osmeru ubijene djece. Haberle je opisao strašan događaj iz 10. lipnja 1993. , kada je s položaja Armije BiH ispaljena granata od 120 mm na skupinu djece koja su se igrale košarke.
Na mjestu je poginulo petero djece, a troje je umrlo od posljedica ranjavanja:

• Boris Antićević (10)
• Dražen Čečura (15)
• Sanja Garić (17)
• Milan Garić (12)
• Velimir Grebenar (12)
• Augustina Grebenar (9)
• Sanja Križanović (15)
• Dragan Ramljak (15)

"Upoznali smo majku koja je u tom napadu ubijena dvoje djece. Svjedočila je kako je skupljala njihove dijelove, kako je u nezamislivoj boli pokušavala sastaviti tijelo svoje djece. Takva se patnja ne može opisati riječima", rekao je Haberle.

Na mjestu tragedije danas stoji spomenik „Osmica“ , gdje se svakodnevno moli krunica za mir. Ukupno je u Vitezu ubijeno 38 djece , 22 djece ostalo je bez oba roditelja , a 431 dijete bez jednog roditelja .

Dođite i poklonite se!“, poručila je predsjednica Udruge, dodavši da se istina o toj patnji mora čuvati i prenositi.

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Spomen soba i Viteška brigada

U Spomen sobi u Vitezu , koju su također posjetile, članice su svjedočile preplavljenosti prostora – nema dovoljno mjesta za sve slike poginulih. Dočekao ih je branitelj i voditelj Jozo Radman , koji je govorio o vremenima kad je ljudski život vrijedio malo, a hrabrost je značila preživljavanje.

Spomenuo je i pilota Gorana Batalija , koji je, unatoč stalnim neprijateljskim napadima, helikopterom donosio hranu i lijekove Hrvatima u Lašvanskoj dolini, često riskirajući vlastiti život.

Podsjetio je i da je Viteška brigada osnovana 18. rujna 1991. godine , te da su kroz nju prošli gotovo svi sposobni muškarci i brojne žene.

"Rijetki su riješili svoj status, a prema njima se institucije ponašaju kao da su ničiji. Pitaju ih: 'Zašto ste se borili? Od koga ste se branili?' To je bolno i nepravedno do neba“, navela je Haberle.

U ratu je ranjeno više od 2.000 vojnika i civila , 328 žena ostale su udovice , a za sve zločine koje su počinile postrojbe Armije BiH osuđen je samo jedan pripadnik , i to za zločin u Križančevu Selu.

"Toliko o pravu i pravdi! Za ostati živjeti u Vitezu potrebna je nadnaravna viteška snaga. Veliki ste u našim očima!", zaključila je Ivana Haberle, izražavajući duboko poštovanje prema hrabrim ljudima Lašvanske doline.

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar

Foto: Braniteljice Zadar