Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić ponovio je u utorak svoj čvrst stav da se ulazak Srbije u Europsku uniju ne bi trebao uvjetovati pitanjem nestalih iz Domovinskog rata, jer je to humanitarno i civilizacijsko pitanje, nego, kako je naglasio, priznanjem agresije i isplatom ratne odštete Hrvatskoj. Time je još jednom otvorio jednu od najosjetljivijih tema u hrvatsko-srpskim odnosima, koja godinama izaziva političke prijepore.

Na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru Mlinarić je poručio da se pitanje nestalih ne smije koristiti kao politička monetizacija, jer ono „nije politički uvjet, nego humanitarno i civilizacijsko pitanje”. „Totalno je krivo pitanje treba li Srbija ući u Europsku uniju dok ne kaže gdje su naši nestali. To je humanitarno i civilizacijsko pitanje jer bi se svaki poginuli vojnik na bilo kojoj strani trebao dostojanstveno sahraniti, neovisno čiji je vojnik bio, kao ni o nacionalnosti i vjeri. No, nijedna Vlada ni predsjednik nema pravo staviti potpis za ulazak Srbije u EU dok ispune uvjet iz Poglavlja 23 da Srbija prizna agresiju i isplati ratnu odštetu Hrvatskoj”, istaknuo je.

Mlinarić se osvrnuo i na događaje uoči Kolone sjećanja u Vukovaru. Rekao je kako su, kao i ranijih godina, braniteljske udruge spriječile polaganje vijenca u Dunav koje pojedine skupine organiziraju dan uoči službenog obilježavanja stradanja Vukovara. Prema njegovim riječima, takvi pokušaji predstavljaju „politički igrokaz” te pokušaj izjednačavanja žrtve i agresora. „Politički igrokaz su nam prije priređivali SDSS i Milorad Pupovac, a sada to čini nekakva čudna udruga VeDRA, no, branitelji dok su god živi to neće dopustiti”, kazao je.

Podsjetio je i na Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, kojim su jasno određene lokacije na kojima se odaje počast stradalima u bitci za Vukovar, neovisno o nacionalnosti. Pozvao je Ministarstvo unutarnjih poslova da osigura provođenje zakona i spriječi daljnje provokacije. „Ovima koji dolaze godinama i pokušavaju izjednačiti žrtvu i agresora poručujem da mi nismo zaspali na straži i da nećemo to dozvoliti dok god ijedan hrvatski branitelj bude živ, ali država koju su oni stvarali dužna je to zaustaviti, a ne da branitelji koji su već u godinama moraju čuvati Dunav”, naglasio je.

Uputio je i kritiku pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter, prozivajući je zbog izostanka reakcije na – kako je rekao – osjećaje djece koja sudjeluju u Koloni sjećanja, silovanih žena i branitelja koji su prošli srpske logore. „Zar oni koji su prošli pakao Vukovara nisu zaslužili da pučka pravobraniteljica digne glas za njih i da kaže - nemojte omalovažavati te ljude u tih nekoliko dana u kojima simbolično obilježavaju svoje stradanje. Nemojte im stavljati sol na ranu. Je li Tena Šimonović zaspala na straži i propustila da nas vrijeđaju i omalovažavaju kojekakvi likovi koji traže medijsku pažnju bacanjem vijenca u Dunav za nepostojeće srpske žrtve?”, upitao je.

U drugom dijelu obraćanja, Mlinarić se osvrnuo na aktualnu polemiku između pjevača Marka Perkovića Thompsona i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je poručio da u gradskim prostorima neće biti dopušten Thompsonov koncert ako se bude „izvikivao ustaški pozdrav”. Mlinarić je stao u obranu glazbenika. Rekao je da „potpisuje” Thompsonovu poruku da mu „neće sekta određivati što smije, a što ne smije”.

„Tko su ti sektaši iz Možemo! da 2025. zabranjuju pjesmu iz 1991. koja je dizala moral na ratištima i pomagala ljudima da obrane Hrvatsku? Jesu li glazbeni kritičari?", upitao se i dodao: "Izabrani ste da brinete o smeću, komunalijama i prometu. Zašto ne propitujete pjesmu Lepe Brene kada u Areni pjeva Jugoslovenku?”, zapitao se.

Zaključio je kako danas „neki balavci, koji su u vrijeme rata bili dječica, odlučuju što će se izvoditi, dok su srpske cajke dobro došle u Arenu, ako treba i sedam dana”.