Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u petak je donijelo odluku o usklađivanju mirovina od 1. srpnja 2024., kojom se mirovne povećavaju za 7,46 posto, što znači da će umirovljenici u rujnu dobiti 40 eura više mirovine.

Riječ je o dosad drugoj najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999., otkad se primjenjuje usklađivanje dva puta godišnje. Stopa povećanja mirovina 1. srpnja prošle godine iznosila je 8,42 posto.

Usprkos dva znatna povećanja umirovljenici nisu zadovoljni i osjećaju da žive gore nego ikad te od usklađenih mirovina neće sebi moći priuštiti ni dobar nedjeljni ručak.

Kritika Vladine računice

“Mogu kupiti duplo manje nego prije dvije godine… povećanje penzije je kad je sve mirno i kad oni povećaju penzije”, “Taj dio me uopće ne zanima, ja imam grožđa i to mi je dosta, za 38 eura, znaš što – možete tri dana živjeti”, samo su neki od komentara umirovljenika za Dnevnik Nove TV.

Nepravedni sustav

Osim toga, cijene mesa, koje se kreću između devet i dvanaest eura po kilogramu, također su izvan dosega mnogih umirovljenika.

“Četiri vrećice, male 15 eura… Što možete – kilogram grožđa dva eura, breskve četiri eura”, “Njemu je malo 5000 eura, je li im malo, a nama je 1000 eura… bar 1000 eura mirovina mora biti, minimalno da ne kažem 1500, pogledajte cijene, da bi se danas preživjelo pa nek priča tko što hoće”, negoduju umirovljenici.

Sindikat umirovljenika Hrvatske također izražava nezadovoljstvo, posebno zbog odluke Vlade da usred ljeta podigne plaće svojim članovima, što dodatno umanjuje realnu vrijednost mirovina. Petrović upozorava na nepravdu u sustavu.

Nedovoljno za dostojan života

Blok umirovljenici zajedno zagovaraju novi sustav izračuna mirovina koji bi uključivao umnožak godina radnog staža i aktualne vrijednosti mirovine. “Za 40 godina radnog staža minimalna mirovina trebala bi biti 880 eura”, kaže Milivoj Špika, dodajući da su trenutne mirovine između 400 i 500 eura nedovoljne za život dostojan čovjeka.

Dok cijene hrane i osnovnih potrepština nastavljaju rasti, umirovljenici se bore s ograničenim proračunom, a većina njihovih prihoda odlazi na režije i osnovne životne troškove. Pitanje dostojanstvenog života za umirovljenike u Hrvatskoj ostaje i dalje otvoreno, dok sindikati i udruge nastavljaju zahtijevati pravednija rješenja.