Što donosi prelazak na eure? Dići kredit ili čekati i kome će sigurno pasti kamate na kredite

Plenković je istaknuo da će se sav novac koji građani imaju u bankama konvertirati na eure i to će biti to. No što to znači u praksi?

Danas godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je vrlo važno da shvatimo brzinu okončanja ovoga procesa, rekao je premijer Plenković kad je s ministrima Marićem i Ćorićem predstavljao zakon o uvođenju eura umjesto kune.

Mijenjat će se po fiksnom tečaju od 7,534 kune za jedan euro, a već od rujna cijene u trgovinama moraju biti istaknute u obje valute. Plenković je istaknuo da će se sav novac koji građani imaju u bankama konvertirati na eure i to će biti to. No što to znači u praksi?

To je dobro, kamate će pasti

- Općenito je ulazak u Eurozonu dobar zbog boljeg kreditnog rejtinga države, da ne govorim da je Hrvatskoj, kao maloj otvorenoj ekonomiji s velikom razinom euroizacije, poželjno ući u Eurozonu baš zbog specifične strukture domaće ekonomije - objašnjava ekonomist Vuk Vuković. On je pratio makro učinak na kamatne stope za države.

- Te kamate bi svakako trebale padati, što bi posljedično utjecalo i na kamate za tvrtke i građane. To je svakako dobra posljedica koja neće biti odmah očita - govori.

Imate kredit u kunama? Dva su scenarija

Za građane koji imaju kredite u kunama, ekonomist Davor Novotny predviđa dva scenarija.

- Imali smo euforiju konverzije kredita iz švicarskih franaka u kune ili eure. Oni koji su konvertirali u kune i dugoročno fiksirali taj tečaj, njima će ostati veća kamatna stopa. To je bila jedna, od strane Milanovićeve vlade, izmanipulirana situacija. Ljudi su se prepali. Oni koji su konvertirali u kune i tražili fiksiranje kamatne stope, njima će ostati fiksno. Oni koji nisu ništa napravili, tečaj se vratio i kamate su im niže. Tako će i ovdje biti slučaj, oni koji imaju fiksu kamatu, ostat će im ista. Oni koji su imali promjenjivu kamatu, doći će sigurno do pada kamatne stope. Kamatne stope na kredite i depozite u Eurozoni su značajno niže nego u Hrvatskoj, što možemo vidjeti u Sloveniji - objašnjava.

Zamjenom u eure, prestat će se koristiti kunski NRS te će se upotrebljavati europski ekvivalent EURIBOR.

- U novije vrijeme EURIBOR je bio negativan, što je paradoks koji dotad nikad nije zabilježen. Uvjeti kredita neće se automatski izjednačiti, to ovisi od banke do banke. Političari su vrlo često usmjeravali potrošače na pogrešan smjer proteklih desetak godina. Mi imamo visoku razinu eurizacije na kredite i depozite, većina depozita je već sad u bankama takva pa će se rizici izbjeći - govori.

Na kredite i kamate utječe inflacija

- Dostupnost novca u Europskoj uniji je velika, što se povezuje s ubrzavanjem inflacije jer je na tržištu velika količina novca. Vlade su se zadužile, u vrijeme COVID krize su poduzećima subvencionirale troškove, uključujući i plaće. Tako su održavali kupovnu moć, s jedne strane su podupirali brzi oporavak, a s druge strane su time stvorili situaciju koja je pogodovala inflaciji - govori Novotny.

S njim se slaže i ekonomist Andrej Grubišić.

- Ako sutra imate duplo veću količinu novca, a proizvodnja dobara i usluga je ostala ista, dolazi do porasta u cijeni tih dobara i usluga. Novac se bacao helikopterski. Svima koji su dužni inflacija ide u prilog jer obezvrjeđuje realnu vrijednost duga. Inflacija je dobra za dužnike, a loša za vjerovnike - objašnjava Grubišić. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 38 milijardi kuna izvan banaka, u madracima, kutijama i čarapama, koje postaju bezvrijedne ako se prije 2023. ne konvertiraju u eure. Na njih se primjenjuje i Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma tako da će i nadzor nad podrijetlom biti jači.

- To će biti zanimljivo pratiti. Naša zemlja je sklona korupciji, pristojan dio tog novca je sigurno korišten u tzv. crnoj ekonomiji, za davanje mita i slično, pa se novac nalazi po raznim lokacijama, kao što smo imali prilike saznati iz recentnih slučajeva. Kad bi naša država imala bolje mehanizme praćenja tko gdje deponira kakav tip sredstava, možda bi i neke istrage mogle izaći kao posljedica. No sumnjam da će do toga doći - zaključuje Vuković.

Hoće li divljati cijene zbog 'zaokruživanja'?

Može doći do određenog zaokruživanja cijena u uslugama koje u košarici ne zauzimaju preveliki udio. No imamo rast cijena i bez eura. Možda je i sreća da nismo uveli euro ove godine jer bi mnogi kojima to ne odgovara iz nekih razloga govorili da je to zbog eura - govori Tomislav Globan s EFZG-a.

Je li bolje dići kredit dok još koristimo kune?

Sigurno je pametnije uzeti kredit na kraći period u eurima i dogovoriti se s bankom za varijabilnu kamatnu stopu. Može se dogoditi da se monetarna politika zaoštri zbog inflacije, da se povuče novac s tržišta i da ne bude dostupnih kredita, ne bude dostupne likvidnosti. Tad će kamatne stope porasti, govori Novotny.

Treba li sad investirati u nekretnine ili čekati euro?

Problem su vrlo visoke nerealne cijene. Bolje je kupiti izvan grada ili sačekati da padnu cijene koje su porasle jer se 30 godina nije planski gradilo. Ostali gradovi u EU grade stanove i daju ih na tržište kako bi snizili cijene, kaže Novotny.

Što s novcem koji se čuva u čarapi, madracu, ladici?

Proces tranzicije traje godinu dana, no od 1. 1. 2023. plaćat će se samo u eurima. Građani će moći besplatno u Fini novčanice zamijeniti u eure i za pet, deset ili više godina, a kovanice samo još tri godine nakon uvođenja eura. Preporučuje se što prije zamijeniti novac.

Treba li država intervenirati u zaokruživanje cijena?

Naprosto se takva praksa ne pokazuje dobrom, smatra Vuković. Marić uvjerava da će prema Zakonu biti zabranjeno svako neopravdano dizanje cijena, a zaokruživanje cijena spriječit će dualnim prikazivanjem cijena u kunama i eurima.

Usklađuju Zakon o uvođenju eura...

S krovnim zakonom trebat će uskladiti 40 zakona i 70 podzakonskih akata i prije samog uvođenja eura. A onda će nakon uvođenja eura bez nekog striktnog vremenskog okvira, kao što je sad, uslijediti usklađivanje stotine drugih zakona.