Što je DORH u prošloj godini radio oko ratnih zločina?

09.08.2022. 17:15:00

DORH je nedavno objavio svoje izvješće o radu državnih odvjetništava u 2021. godini. Posebno poglavlje u izvješću odnosi se na procesuiranje ratnih zločina, te je DORH o tome dijelu svoga rada izvijestio:

“Tijekom 2021. godine nadležna županijska državna odvjetništva zaprimila su 35 novih kaznenih prijava zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata.”

24 osobe osuđene na Županijskim sudovima

DORH navodi: “Iz prethodnog izvještajnog razdoblja u radu u državnim odvjetništvima ostalo je 19 prijava pa je, zbog navedenih kaznenih djela, u radu bilo ukupno 54 prijave. 27 prijava riješeno je donošenjem rješenja o provođenju istrage, dok su prijave protiv 4 osobe odbačene, bilo zbog smrti potencijalnog osumnjičenika, bilo zbog nepostojanja osnovane sumnje na učin dijela, a 6 prijava riješeno je na drugi način bilo ustupom drugom državnom odvjetništvu ili na drugi način.

U odnosu na 17 osoba protiv kojih prijave još nisu meritorno riješene u tijeku je provođenje izvida i dokaznih radnji kako bi se moglo odlučiti o eventualnom pokretanju kaznenog postupka.

U ovom izvještajnom razdoblju optuženo je 25 osoba, a nadležni županijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 28 osoba, pri čemu su 24 osobe osuđene, a 4 oslobođene. Protiv oslobađajućih presuda nadležna su državna odvjetništva podnijela žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja”, izvještava DORH.

Otežano prikupljanje dokaza

Usporedili su broj prijavljenih osoba u ovom izvještajnom razdoblju i broj prijavljenih osoba tijekom ranijih godina, te utvrdili:

“Vidljivo je da je godine 2021. prijavljen nešto veći broj osoba nego tijekom 2020. godine kada je prijavljeno 18 osoba. Rezultat je to zajedničkog i koordiniranog rada nadležnih županijskih državnih odvjetništava i policije”, smatraju u DORH-u.

Prema njima, broj optuženih osoba u uobičajenim je okvirima kao i zadnjih nekoliko godina unatoč otežanom prikupljanju dokaza kod ovih kaznenih djela s obzirom na sve veći protek vremena od njihova počinjenja.

“Riječ je, naime, o događajima koji su se zbili, neki, i prije trideset godina tako da je vrlo teško rekonstruirati događaje na mjestu počinjenja kaznenog djela, pogotovo iz razloga što sve veći broj svjedoka više ne živi na teritoriju Republike Hrvatske, dio ih je preminuo, a neki se sve teže prisjećaju konkretnih događaja, ne žele svjedočiti, tako da su iskazi manjkavi, nekvalitetni, a vrlo je teško doći i do materijalne dokumentacije”, opravdava se DORH.

Odgovornost zapovjednika

“Navedeno posebno dolazi do izražaja u radu na predmetima u kojima se dokazi prikupljaju o neposrednim počiniteljima kaznenih djela ratnih zločina, no kod tih kaznenih djela istodobno se radi i na utvrđivanju odgovornosti zapovjednika postrojbi koji je eventualno naredio učin tih kaznenih djela ili propustio spriječiti da pripadnici postrojbi kojima je on na čelu počine ta kaznena djela”, navode.

Imajući u vidu prirodu tih kaznenih djela za koje postoji velik interes javnosti za rad državnog odvjetništva u svojem izvješću istaknuli su nekoliko važnijih predmeta u kojima su donesene državnoodvjetničke odluke.

Tako je tijekom 2021. godine podignuta optužnica protiv 6 osoba zbog ratnih zločina počinjenih na području mjesta Lasinje i okolnih mjesta na desnoj obali rijeke Kupe, općina Jastrebarsko i Topusko, počinjenih krajem prosinca 1991. godine.

Ubio troje, ranio dvoje, pa zapalio kuću

Podignuta je optužnica i protiv jedne osobe zbog ubojstva civilnih osoba u mjestu Đurin Potok, općina Cetingrad, u siječnju 1995. godine.

Radi se o državljaninu Srbije (61) koji je optužen za ratni zločin protiv civila, a optužnicu je podiglo ŽDO Rijeka.

Kako je pisao Večernji list, prema optužnici tereti ga se da je navedeni zločin počinio 22. siječnja 1995. u mjestu Đurin potok (općina Cetingrad), kao pripadnik 11. pješadijske brigade 21. korpusa tzv. vojske Srpske krajine. Tereti ga se da je s još jednim muškarcem (danas pokojni) ušao u kuće na kućnom broju 203 i kućnom broju 202 u kojima je bilo više civila hrvatske nacionalnosti. Optuženik i njegov kompanjon su civilima prijetili da će ih ubiti, nakon čega su ih verbalno maltretirali i ponižavali. Potom su otvorili vatru iz automatskog oružja. Ubili su troje civila, dok su dvoje teško ranili. Osim toga 60-godišnjaka se tereti da je nakon toga zapalio kuću na kućnom broju 202.

Podignute su optužnice i zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenih na području istočne Slavonije.

Tako je podignuta optužnica protiv tri osobe zbog ratnih zločina počinjenih u razdoblju od sredine studenoga 1991. godine pa do 17. svibnja 1992. u mjestu Dalj, kada je zlostavljano i nečovječno postupano prema više stanovnika tog područja.

Zlostavljali zatvorenike

Prema onome što je lani pisao Jutarnji list, Đorđe D. (52), Rajko V. (61) i Predrag G. (70) iz Dalja optuženi su za počinjenje ratnog zločina protiv civilnih i ratnih zarobljenika na području ovog mjesta na Dunavu nedaleko od Osijeka.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, nakon provedene istrage po kazenenoj prijavi PU osječko-baranjske s kraja siječnja ove godine odlučilo ih je optužiti da su ”od sredine studenog 1991. pa do 17. svibnja 1992. u Dalju, tijekom oružanog sukoba između oružanih snaga RH i srpskih paravojnih formacija, i to prva dvojica okrivljenika kao čuvari, a trećeokrivljenik kao ekonom u zatvoru u Dalju, ustrojenog u sklopu privremenog sjedišta suda u Vukovaru u sastavu tzv. republike srpske krajine, protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog običajnog prava o postupanju s civilima, nakon što su u zatvor u Dalju dovedena nezakonito uhićena šestorica civila, među kojima i oštećenik (1954.), sudjelovali u njegovom fizičkom zlostavljanju i uz to ga izlagali uvredljivim i ponižavajućim postupcima.”

U optužnici, između ostalog stoji i da se ”prvookrivljenika i drugookrivljenika tereti da su ga prisilili da se provlači kroz uski otvor na vratima ćelije pri čemu su ga udarali, a kada se provukao natjerali su ga da se skine gol i legne na pod raširenih nogu pa su ga udarali palicom po tabanima, udarali nogama obuvenim u čizme po genitalijama i ostalim dijelovima tijela, polijevali ga vodom kada je izgubio svijest. Oštećenik je zadobio ozljede zbog kojih nije mogao stajati na nogama, nakon čega su ga nakratko vratili u ćeliju pa potom izveli u dvorište gdje su mu, tereti ih se, naredili da trči i bježi pri čemu je drugookrivljenik u rukama držao pušku koju je repetirao.

Uvredljivi i ponižavajući postupci

Kada je oštećenik zbog ozljeda i nemoći odbio trčati, okrivljenici su ga zajedno udarali i odvukli natrag u ćeliju, gdje ga je trećeokrivljenik u više navrata stisnutom šakom udarao po glavi što je sve kod njega ostavilo posljedice po fizičko i psihičko zdravlje.”Trećeokrivljenika se, pak, tereti da je kao ekonom u zatvoru u Dalju ”zajedno s još jednim pripadnikom paravojnih postrojbi sudjelovao u fizičkom zlostavljanju ratnih zarobljenika (1965. i 1975.) te ih izlagao uvredljivim i ponižavajućim postupcima što je sve kod njih ostavilo posljedice po fizičko i psihičko zdravlje.”

”Nakon što ih je obojicu pripadnik paravojnih postrojbi izudarao palicom po tijelu, a oštećenika (1975.) i izuo, palicom ih je udarao po stopalima, uslijed čega su obojica izgubili svijest, a od jačine i broja udaraca zadobili tamne podljeve po cijelom tijelu. Ušao je potom u ćeliju u kojoj je bio zatvoren oštećenik (1965.) te ga je, tereti ga se, snažno ošamario tražeći da prizna da je špijun i da je to razlog dolaska na područje tzv. SAO Krajine te ispitivao o pripadnosti i sudjelovanju u Hrvatskoj vojsci, što je sve kod obojice ostavilo posljedice po fizičko i psihičko zdravlje,” stoji u optužnici.

Državno odvjetništvo predložilo je produljenje istražnog zatvora protiv trojice okrivljenika zbog opasnosti od bijega. Osim njih, kaznena prijava podnesena je i protiv jednog 65-godišnjeg muškarca koji je trenutno nedostupan našem pravosuđu, pa se istraga protiv njega nastavlja.

Ovčara i Petrovci

Nadalje, podignute su optužnice protiv više osoba zbog zlostavljanja i nečovječnog postupanja prema civilima na području Vukovara. Isto tako, podignuta je optužnica protiv dvije osobe zbog kaznenih djela ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenih na poljoprivrednom dobru Ovčara kada je najmanje dvjesto zarobljenika prisiljeno da prođe kroz tzv. „špalir” od izlaska iz autobusa do ulaska u hangar, a kada su od strane više počinitelja zlostavljani.

Lani uhićena dvojica muškaraca rođeni su 1948. i 1963. i sumnja se da su bili pripadnici špalira smrti, pisao je Telegram. Sumnja se da su prvoosumnjičeni, tada 43-godišnjak i drugoosumnjičeni koji je imao 28 godina, kao pripadnici paravojnih formacija tzv. SAO Krajine 20. studenog 1991. na prostoru poljoprivrednog dobra Ovčara, kod Vukovara, “zajedno s više osoba grubo fizički zlostavljali veći broj osoba koje su u statusu zarobljenika dovezene iz bolnice u Vukovaru”.

Za dvojicu osumnjičenih se sumnja da su tog dana u poslijepodnevnim satima, ispred hangara na Ovčari, bili među pripadnicima koji su formirali tzv. špalir kroz koji su zarobljenici morali proći, a “sve s ciljem odmazde i tjelesnog kažnjavanja zarobljenih i zatočenih pripadnika Hrvatske vojske/Zbora narodne garde, redarstvenika MUP-a i drugih dragovoljaca pripadnika Hrvatskih oružanih snaga te manji broj civila”.

Što je značio prolazak kroz špalir?

”Prolazak kroz špalir značio je grubo fizičko zlostavljanje poput udaranja dijelovima automatskog oružja, drvenim i metalnih palicama i raznim drugim tupo – tvrdim predmetima, rukama, nogama i dijelovima vojničke opreme, a tijekom čega su zarobljenici pretrpjeli teške tjelesne ozljede, intenzivnu bol i osobitu fizičku patnju”, navode u policiji.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja dvojica osumnjičenika predana su pritvorskom nadzorniku osječko-baranjske policije, a protiv njih je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

DORH je lani pokrenuo i kaznene postupke zbog premlaćivanja civila i zlostavljanja civilnog stanovništva u mjestu Petrovci, nadalje na logoru Velepromet i na širem području Vukovara.

Među ostalim, kako je lani izvijestila PU Vukovarsko-srijemska, policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku, proveli su kriminalističko istraživanje zbog postojanja sumnje da je 65-godišnji hrvatski državljanin iz Negoslavaca počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Preminuo nakon zlostavljanja

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je tada 34-godišnjak iz Negoslavaca u studenom 1991. godine, kao pripadnik paravojne formacije pobunjenih Srba iz Negoslavaca, iskoristio okolnosti rata i privremenu okupaciju mjesta Petrovci te protuzakonito uhitio i iz obiteljske kuće nasilno u nepoznatom smjeru odveo civilnu osobu, tada 45-godišnjeg hrvatskog državljanina, gdje je žrtva teško fizički zlostavljana, a od zadobivenih ozljeda je nastupila smrt.

Protiv osumnjičenog 65-godišnjaka policija je 15. veljače 2021. godine nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ opisano i kažnjivo u članku 120. stavak 1. OKZ RH.

Osumnjičeni je trenutačno nedostupan redarstvenim vlastima Republike Hrvatske.

Suradnja s tužiteljstvima drugih zemalja

Državnim odvjetnicima, kako su naveli u svojem izvješću, u radu na predmetima ratnih zločina uvelike pomaže CTS (sustav za praćenje predmeta u državnom odvjetništvu), u kojem se nalaze sistematizirani podatci o svim ratnim zločinima koji su se dogodili od 1991. godine nadalje, ne samo na području Republike Hrvatske, nego i na području drugih država, u kojima su žrtve hrvatski građani, a koji su se ranije nalazili u bazi ratnih zločina. Pristup podatcima iz baze ratnih zločina koji su uključeni u CTS imaju svi državnoodvjetnički dužnosnici i savjetnici koji rade na predmetima ratnih zločina.

Rad na ovoj vrsti predmeta ne bi bio moguć, pišu u izvješću, bez suradnje s tužiteljstvima susjednih zemalja s obzirom na to da se počinitelji, žrtve, svjedoci i dokazi, kao i mjesta zločina nerijetko nalaze na područjima drugih država. Zbog toga državni odvjetnici surađuju s tužiteljstvima susjednih zemalja na temelju potpisanih Protokola i Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida te na temelju redovne međunarodne pravne pomoći putem Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.

Interes javnosti

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadalje surađuje s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MRMKS) koji je osnovan Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda radi preuzimanja nadležnosti, prava, obveza i osnovnih funkcija Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) te u radu koristi i informatičke alate kreirane za pretraživanje njihove baze podataka.

Kako unatoč proteku vremena od počinjenja djela i nadalje postoji velik interes javnosti za rad na ovoj vrsti predmeta, državno odvjetništvo svoj rad, u skladu sa zakonom, nastoji učiniti transparentnim koliko god je to moguće pa se tako na internetskoj stranici državnog odvjetništva objavljuju podatci i radovi o procesuiranju predmeta ratnih zločina, dok nadležna županijska državna odvjetništva objavljuju priopćenja o radu na aktualnim predmetima, zaključuje DORH u svojemu izvješću.

Izvor: Narod.hr/PDN/Foto:dorh.hr

Izvorni autor: ak/narod.hr

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.