STRAH OD NOVIH AFERA Plenković je u potpunoj panici? Procurili datumi kada bi mogli na izbore, ovo se nije očekivalo

Kada će se održati parlamentarni izbori pitanje je na koje javnost još nema službeni odgovor iako su i Andrej Plenković i njegov ministar graditeljstva Branko Bačić rekli da se premijer na svojoj poziciji vidi i za godinu i pol dana, čime je barem djelomično odagnao sumnje da bi nakon ovog mandata karijeru mogao nastaviti na nekoj od vodećih pozicija u Bruxellesu. Bez obzira na te najave vladajućeg dvojca, ni u HDZ-u još nisu sigurni u to da će Plenković doista ostati na hrvatskoj političkoj sceni, a u dijelu stranke ne odbacuju mogućnost da aktualni premijer s domaće scene ode, a da do kraja ne odradi treći mandat, koji, doduše, tek treba osvojiti.

Nije Plenkoviću nimalo jednostavno izaći pred javnost sa svojim planom za održavanje parlamentarnih izbora pa HDZ-ovci javno stalno ponavljaju kako će oni biti održani u redovnom roku. Kada je točno redovni rok, teško je precizirati, ali se među Plenkovićevim suradnicima posljednjih dana razvija nova teorija o datumu održavanja parlamentarnih izbora.

Prema toj teoriji, najvažniji zakoni trebali bi biti doneseni do 23. ožujka, a Sabor bi se potom raspustio par dana prije Uskrsa, odnosno 28. ožujka. Iako predsjednik Zoran Milanović prema tom scenariju izbore treba raspisati u periodu od 28. travnja do 28. svibnja, zbog činjenice da se 9. lipnja održavaju europski izbori, kao najizgledniji datum za održavanje parlamentarnih izbora spominje se 5. ili 12. svibnja.

Pritisnut aferama

Međutim, Plenković ni s time još neko vrijeme ne misli službeno istupati. Unatoč tomu, nije teško primijetiti kako je njegov HDZ, ali i dobar dio oporbenih stranaka, odavno zakoračio u predizbornu kampanju, zbog čega mnogi kažu da bi bilo poželjno da Plenković jasno objavi datum održavanja parlamentarnih izbora. Nije to jednostavno za predsjednika Vlade jer na donošenje odluke o održavanju parlamentarnih izbora utječe cijeli niz čimbenika koji remete premijerove planove, tako ga je ovih dana ozbiljno poljuljao nastavak afere čija je protagonistica njegova miljenica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, u čiji je resor nedavno po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja ušao PNUSKOK izuzimajući dokumentaciju vezanu uz snimanje zgrade zagrebačkog Glavnog kolodvora.

Snimanje je uz znanje i suglasnost ministrice obavio Geodetski fakultet, no u HŽ Infrastrukturi, iz koje je također izuzeta dokumentacija, nisu ni znali za postojanje snimki premda je snimanje obavljeno još 2020. Zbog ove afere Plenković je, tvrde upućeni, u potpunoj panici, zbog čega se u vladajućoj stranci i njegovu najužem krugu ponovno spominje raniji rok za održavanje parlamentarnih izbora, čiji se termin u posljednjih pola godine pomicao više puta.

Od sredine prošle godine spekuliralo se da bi se Sabor mogao raspustiti već u prosincu 2023. te da bi se na izbore moglo u siječnju ili veljači ove godine. Pritisnut aferama u HEP-u i skandalom s ministrom Filipovićem, Plenković je od tog plana morao odustati pa se počelo nagađati da će se izbori ipak održati u rujnu ove godine, no dio HDZ-ovaca upozorava da je to vrlo opasan rizik što zbog pojave novih eventualnih afera i uhićenja, što zbog nadolazeće turističke sezone koja bi mogla podbaciti jer se dobar dio europskih zemalja suočava s recesijom, pri čemu se ističe Njemačka.

Pad rejtinga

Osim toga, dio HDZ-ovaca smatra da je riskantno da se parlamentarni izbori održe nakon europskih jer postoji mogućnost da njihova stranka i ovoga puta osvoji isti broj mandata kao i SDP, baš kao na posljednjim EU izborima, kada je nezadovoljni Plenković, tražeći krivca za izborni debakl, spominjao fenomen crnog labuda.

Nedvojbeno je da vladajuća većina u svakom trenutku ima mogućnost raspustiti Sabor, nakon čega se u roku od najviše dva mjeseca moraju održati parlamentarni izbori, koje raspisuje predsjednik Republike.

I sada kada Plenković kalkulira s datumom izbora Hrvatska se suočava s inflacijom, cijene osnovnih životnih potrepština daleko su iznad životnog standarda građana koje Plenković nastoji kupiti sitnim mjerama i krpanjem rupa koje se svako malo opet pojave, baš kao što se to ovih dana može vidjeti na primjeru štrajka sudaca. Štrajkovi na tome neće stati, strahuju mnogi u Vladi i priznaju da je i jedan od Plenkovićevih najvećih strahova nezadovoljstvo građana koje bi se u vidu prosvjeda moglo preliti na ulice kao nedavno u Srbiji.

Potrošena obećanja

Da je odluka o izlasku na birališta i raspuštanju Sabora dio političke igre, nedavno je bez uvijanja potvrdio predsjednik tog doma demokracije Gordan Jandroković, zaboravljajući pritom da bi se u svakoj uređenoj demokraciji barem okvirno trebao znati period u kojem će građani izaći na birališta, kao što je bilo i u Hrvatskoj sve dok upravljanje zemljom i HDZ-om nije preuzeo Plenković koji, prema nekim teorijama, ovom znakovitom šutnjom o izborima zapravo ispituje stanje na političkom tržištu.

Kako to obično biva, pravo na spekulacije koristi i oporba pa se dio njihovih zastupnika pita oteže li premijer s datumom izbora zbog vlastitih briselskih ambicija, ali upućeni tvrde da je Plenkoviću u cilju da, osim dolaska Rafaela, prije kampanje zadovolji apetite državnih i javnih službenika kojima bi do kraja ožujka trebale rasti plaće. Oni su za premijera veoma važan birački bazen, a rast plaća možda je i važniji od dolaska borbenih aviona sada kada kriza nagriza budžet građana, smatra se u vladajućim redovima, u kojima neformalno potvrđuju da premijer doista na jedan način igra psihološku igru ne samo s oporbom nego i s dijelom članova svoje stranke koji se sa strahom pitaju hoće li se njihovo ime pojaviti na HDZ-ovim listama za parlamentarne izbore.

Jedno od pitanja je i hoće li se Plenkovićevo ime kao vodeće pojaviti na HDZ-ovoj listi za europske izbore. Ono o čemu u HDZ-u ne dvoje jest to da Plenković mora osnažiti svoju poziciju na terenu i posebno se pobrinuti za tri krizne izborne jedinice – petu, koja uključuje Vukovarsko-srijemsku županiju čijom županijskom organizacijom HDZ-a više ne upravlja nesretni Mario Banožić budući da je sam podnio ostavku, ali i dvije dalmatinske – devetu i desetu – gdje je HDZ ozbiljno kadrovski devastiran, što se moglo vidjeti i na posljednjim lokalnim izborima. Bit će tu još svega, tvrde naši sugovornici iz vladajuće stranke koji su svjesni da je i Plenkoviću i članovima HDZ-a u cilju da njihova stranka ostane na vlasti. Za ostvarenje tog cilja Plenković će u nadolazećem periodu krenuti u orkestriranu kampanju koja će se provoditi po ograncima, ali i putem medija i na društvenim mrežama.

Mudro šuti

Osim što će se u kampanji isticati uspjesi njegove vlade, pri čemu će u drugi plan morati gurnuti uvođenje eura koje je građanima donijelo poskupljenje i Schengen, čija se svrha već neko vrijeme propitkuje, od Plenkovića se može očekivati da će se u idućem periodu pokušati dodvoriti dijelu desnog biračkog tijela, a usporedno s time, pokušat će pridobiti potporu Hrvata u Bosni i Hercegovini, u koju je nedavno otputovao u društvu svoje prijateljice Ursule von der Leyen.

Oni koji Plenkovića poznaju kažu kako su njegove ambicije ogromne, a prema toj teoriji njemu je cilj ostati na čelu Vlade kao najdugovječniji vladar u državi te po uzoru na svoju zaboravljenu prijateljicu, njemačku kancelarku Angelu Merkel, osvojiti sve izbore na kojima sudjeluje.

Međutim, oni koji dobro poznaju politički tempo, koji bez obzira na sve povlastice što ih politika sa sobom nosi nije nimalo jednostavan, pitaju se hoće li i može li Plenković izdržati još četiri godine na premijerskoj poziciji koja je najzahtjevnija, a ujedno i najodgovornija u državi. Dok se drugi pitaju i razvijaju teorije, Plenković mudro šuti i hvali se uspjesima koji se valjaju ispod golemog brda korupcije koje je stvoreno u njegova dva premijerska mandata.