Strava na Banovini: Dokumenti otkrivaju što je sve radio notorni kapetan Dragan

Operacija Žalac (srp. operacija Žaoka) bila je napadna operacija velikosrpskih snaga na Republiku Hrvatsku iz srpnja 1991. godine. Ovom operacijom je ciljno područje bila Banovina, a uvodna faza se odigrala na današnji dan, 24. lipnja 1991. kada su velikosrpske snage napale policijske postaje MUP-a RH Dvor na Uni i Glinu.

Dvorsku postaju su zauzeli bez otpora hrvatskih vladinih snaga, a nakon toga su velikosrbi zapriječili sve prilaze Dvoru. Napad na glinsku postaju 26. lipnja 1991. je rezultirao ljudskih žrtvama na hrvatskoj strani. Neprijateljske snage su ubile 3 osobe i 10 ranili, dok su 17 osoba zatočili u kninske zatvore (među tih 17 je bilo 16 pripadnika MUP-a RH i jedan hrvatski civil).

Hrvatske snage su 28. lipnja vratile postaju pod nadzor. Milan Martić je tada najavio izaslanstvu pobunjenih glinskih Srba da će situaciju riješiti u pobunjeničkom interesu, obećavši im dolazak kapetana Dragana. Upravo to “rješavanje situacije” je bila kasnija operacija Žalac.

Kapetan Dragan kao organizator napada na Banovinu

Dugo vremena se smatralo da je kapetan Dragan bio jedan od organizatora te akcije, dok su kasnije pojavili svjedoci i dokumenti koji su navodili tu osobu kao jedinog organizatora. U operaciji su sudjelovali predsjednici ratnih stožera Dvora, Gline, Kostajnice i tadašnji ministar unutarnjih poslova SAO Krajine Milan Martić.

Napadna operacija je počela 26. srpnja u 10 sati i to u dva navalna pravca. Prvi se nalazio na području općine i grada Gline (Glina, Jukinac, te Gornji i Donji Viduševac), a drugi od Dvora prema Hrvatskoj Kostajnici uz rijeku Unu. Cilj velikosrpskih postrojbi je bio ovladati selima uz rijeku Unu koja su imala hrvatsku većinu: Zamlače, Struga Banska, Unčani, Kuljani, Golubovac, Divuša, Skela i Kozibrod.

Polazna baza velikosrpskih osvajača je bila na Čović brdu u neprijateljskom Centru za obuku “Šamarica”, dok su baze za manje skupine koje su bile pri samim napadima na Hrvate se nalazile u Šegestinu i Gornjem Javoranju. Za vrijeme te operacije su snage JNA i velikosrpskih paravojnih postrojbi počinile zločine u Strugi, Unčanima, Kuljanima i Kozibrodu. Zbog istih je Vlada Repulike Hrvatske na svojoj sjednici od 29. srpnja donijela odluku kojom je zatražila žurnu sjednicu Predsjedništva SFRJ.

Pri napadu na ta mjesta su velikosrbi uništili brojne rimokatoličke crkve, hrvatske kuće, školu, izmasakrirali 20-ak ljudi, a ranjene Hrvate su zlostavljali. Velikosrbi su angažirali u ovoj akciji na pravcu prema Dvoru 800 pripadnika Teritorijalne obrane, milicije RSK i postrojbe posebne namjene iz Knina. Na pravcu prema Glini su angažirali 700 vojnika, od kojih 100 pripadnika paravojne postrojbe za posebne namjene.