STRUČNJACI ANALIZIRAJU: Može li pravosuđe uopće dokazati i kazniti policijsku brutalnost na granici?
Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu potvrdilo je jučer za Jutarnji list da je naložilo izvide protiv policijskih službenika koji su snimljeni kako tuku ilegalne migrante na granici. Vera Magdić-Bižanović, županijska državna odvjetnica u Karlovcu, smatra kako iz objavljene snimke proizlazi sumnja u kazneno djelo okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja. Za to Kazneni zakon RH predviđa od jedne do 10 godina zatvora. Ta kazna se može izreći onoj službenoj osobi koja drugoj osobi svojim postupcima prouzroči tešku tjelesnu ili duševnu bol ili patnju.
Telegram je danas u razgovoru s brojnim pravnim stručnjacima analizirao hoće li istražitelji uopće moći dokazati krivnju policajaca koje se povezuje s premlaćivanjem migranata.
Je li snimka s granice dovoljan dokaz?
Dio stručnjaka smatra da će to biti iznimno teško budući da se još ne zna hoće li se uopće moći doći do samih migranata koji tvrde da su zadobili ozljede. Pitanje je i hoće li oni htjeti svjedočiti protiv hrvatskih policajaca u službenoj istrazi. Bez njihovih iskaza i analize ozljeda nije, kažu nam, moguće uopće dokazati krivnju za okrutno ponašanje.
Drugi stručnjaci uvjeravaju pak da će snimka biti dovoljna. Podsjećaju kako je svojevremeno i američka vojnikinja koja je snimljena kako na uzici drži iračkog zarobljenika proglašena krivom na osnovu fotografije i kasnijeg priznanja. Osuđena je na tri godina zatvora.
Može li uopće istraga, koja će vjerojatno biti pokrenuta, utvrditi sve detalje?
Horvat: ‘Učinkovita istraga nužna’
Odvjetnica Lidija Horvat koja zastupa brojne žrtve policijske brutalnosti kaže kako je iznimno bitno da Hrvatska zadovolji standarde učinkovite istrage ustanovljene u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda RH.
“Istraga mora biti adekvatna i učinkovita. Za takvu istragu nije nužno da postoji isključivo izjava oštećenika odnosno da se temelji samo na iskazu žrtve. Učinkovita istraga mora obuhvatiti i istraživanje svih ostalih okolnosti, te uzeti u obzir potencijalne snimke, fotografije i iskaze osumnjičenika. Kad postoje ozljede uzima se u obzir i medicinska dokumentacija, a provodi se i adekvatno vještačenje. Uz medicinsko, može se provesti i vještačenje snimaka.
Europski suda za ljudska prava je rekao da se učinkovitost istrage ne gleda samo u odnosu na rezultat nego u odnosu na metode. Dakle, nije nužno da se zlostavljanje doista i dokaže, već je važno na koji smo način do tog zaključka došli i jesmo li pri tome bili pristrani”, objašnjava ugledna odvjetnica koja zastupa brojne žrtve policijske brutalnosti.
Pretučeni vozač ilegalnih migranata
U nekim slučajevima, poput onog Amira Mafalanija, jednog od osuđenih za ubojstvo Ive Pukanića, te još dvojice, koji se vode pod inicijalima, Europski sud za ljudska prava kaznio je Hrvatsku jer nije učinkovito istražila sumnje u policijsku brutalnost.
“Sada čekam odluku Ustavnog suda RH u slučaju muškarca koji je uhićen pod sumnjom da je prevozio migrante. Policajci su ga zaustavili u mjestu Saborsko i pretukli ga iako prilikom uhićenja nije pružao otpor. Vrijeđali su ga i na nacionalnoj osnovi.
Iako je s vidljivim ozljedama doveden na ispitivanje u državno odvjetništvo nitko ga nije pitao kako je zadobio te ozljede. U srpnju prošle godine odbačena je njegova kaznena prijava protiv tih policajaca, a u rujnu lani sam u njegovo ime podnijela ustavnu tužbu”, rekla nam je odvjetnica Lidija Horvat.
Jasan je oprez državnog odvjetništva
Njezin kolega odvjetnik, bivši sudac Rafael Krešić kaže kako nije teško razumjeti oprez s kojim tužiteljstvo ulazi u ovaj postupak, te postavljanje pitanja hoće li biti dovoljno dokaza.
“Ako je snimka jedini dokaz onda ja ne vidim da se na osnovu tih nekoliko udaraca palicom, odnosno jednim udarcem upućenim jednoj osobi može dokazati ono što pripisuje Kazneni zakon u Članku 104., a to su teška tjelesna bol i patnja. Predstavlja li doista jedan udarac nanošenje teške boli i patnje”, pita odvjetnik Krešić i sam daje odgovor kako se po njegovom mišljenju to samo na osnovu snimke ne može dokazati.
“Onakvo ponašanje policajaca kakvo smo vidjeli na snimci ne služi ikome na čast. No kakvu ćemo poruku postati ako se cijeli slučaj slomi na par policajaca koji to što su radili nisu radili u svoje ime”, zaključuje Rafael Krešić.
Snimatelj bi mogao postati svjedok
Iskusni odvjetnik, koji je također svojevremeno bio sudac, Branko Šerić, kaže nam da je po njegovom mišljenju snimka sasvim dovoljna za pokretanje izvida. “Ja bih prije svega uzeo izjave osumnjičenih policajca da vidim kako dalje nastaviti postupak. Kasnija odluka ovisila bi i o drugim dokazima, pa makar to bile i indicije kojima se može zatvoriti krug”, analizira odvjetnik Šerić te se osvrće i na slučaj iz američke sudske prakse gdje je na osnovu snimke američka vojnikinja osuđena za mučenje iračkog zarobljenika.
“U takvim slučajevima anglosaksonsko pravo propisuje da se mora dokazati i izvor dokaza. To znači da se mora doznati kako je snimka nastala, pa bi i osoba koja ju je napravila mogla postati svjedok”, nabraja Šerić što sve istražitelji mogu učiniti u nastavku rasvjetljavanja mučnog slučaja s hrvatske granice.
Pitam ga očekuje li učinkovitu istragu. “To spada u sferu političkog držanja svih u Lijepoj našoj, pa tako i MUP-a, što je u konačnici posljedica našeg ulaska u Šengensku zonu. Od Hrvatske se zahtjeva strogoća u odnosu na imigrante i teško mi je reći hoće li istraga biti učinkovita.
Pitam se što bi bilo da se netko od ilegalnih migranata ozlijedi na žicu da ju odlučimo postaviti na granici. Tko bi tada odgovarao za to kazneno djelo”, znakovito zaključuje odvjetnik Branko Šerić.
