Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina života izaziva žestoke rasprave među stručnjacima, ali i u javnosti. Iako se ova mjera predstavlja kao korak prema većoj pravednosti, ekonomisti upozoravaju da bi mogla imati suprotan učinak.

Danijel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta i član radne skupine za reformu mirovinskog sustava, izračunao je da će prijevremeni umirovljenici ukidanjem penalizacije u dobi od 70 godina u prosjeku dobiti i do 20.000 eura više nego starosni umirovljenici s istim radnim stažem. Ključan razlog, tvrdi Nestić, leži u jednostavnoj činjenici: osobe koje ranije odlaze u mirovinu u prosjeku duže žive i dulje primaju mirovinu.

"Ukidanje penalizacije potiče odlazak u mirovinu sa 60 godina, smanjuje radnu aktivnost i dodatno opterećuje sustav. To nije pošteno prema onima koji ostaju raditi do 65. godine", upozorava Nestić.

Mirovinska matematika: Više novca za kraći radni vijek

Prema podacima Ministarstva rada, osoba koja ode u starosnu mirovinu sa 65 godina i prima 650 eura mjesečno, u 18 godina doživotne mirovine prikupit će oko 140.400 eura. Usporedno, prijevremeni umirovljenik s 60 godina, čak i s penalizacijom od 12%, tijekom 22 godine mirovine primit će 151.008 eura – što je oko 10.000 eura više. Kad mu se s 70 godina penalizacija ukine, ukupna mirovinska isplata raste na 162.240 eura, gotovo 22.000 eura više od redovnog umirovljenika.

Ministarstvo: Važna je socijalna sigurnost

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ističu da je cilj mjere podizanje razine socijalne pravednosti, posebno s obzirom na različite stope umanjenja koje su se primjenjivale tijekom godina. Dodaju i da korisnici prijevremene mirovine u prosjeku imaju četiri godine više radnog staža, ali i 10 posto nižu mirovinu od korisnika starosne mirovine.

Ministarstvo također naglašava da javni mirovinski sustav ne funkcionira kao privatno osiguranje, već mu je cilj osigurati minimalnu razinu socijalne sigurnosti za sve građane, neovisno o aktuarskim izračunima.

Obrazovanje ili rad? Pravednost pod znakom pitanja

Nestić upozorava i na problem pravednosti među osobama koje su kasnije ušle u svijet rada zbog obrazovanja. „Zašto bi netko tko se zaposlio s 20 godina trebao imati povlašteni status u odnosu na nekoga tko je studirao do 25. godine? Obje su osobe radile 40 godina, ali prva će imati veću korist jer je ranije krenula raditi. Zar time šaljemo poruku da obrazovanje nema vrijednost?“ pita se Nestić.

Više pitanja nego odgovora

I dok umirovljeničke udruge pozdravljaju ukidanje penalizacije, ekonomski stručnjaci i dio javnosti sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog dugoročnih posljedica. Hoće li ova mjera doista pridonijeti pravednijem sustavu – ili će samo produbiti razlike među umirovljenicima – ostaje pitanje na koje će tek vrijeme dati odgovor.