Stručnjak za sigurnost: 'Ako ne žele nositi odoru Hrvatske vojske, onda to nešto govori'

S obzirom na sigurnosnu situaciju, Europa je donijela plan naoružavanja vrijedan 800 milijardi eura. Tako su se i države članice obvezale podići svoja izdvajanja za obranu. Kako se moglo čuti ovih dana, Hrvatska će ubuduće izdvajati tri posto BDP-a za obranu.

'Raspravljalo se o svim mogućnostima. Što se tiče lokacija i obučnog ciklusa, radila je struka. S obzirom na to da je sad dragovoljno vojno osposobljavanje, ono traje osam tjedana. Identičan se model primijenio u u ovom dijelu sada kako bi se dobila najosnovnija znanja. Ljudi imaju percepciju da će u temeljnom vojnom osposobljavanju vojnici uzeti puške i nekuda ići. Neće tako biti. Hrvatska ima profesionalnu vojsku i pričuvu. Profesionalna vojska i pričuva se pune iz temeljnog vojnog osposobljavanja. Oni koji žele postati profesionalni vojnici, oni će ići na daljnje obuke sukladno onom za što su određeni. Drugi dio će ići u pričuvu i sukladno njihovom rasporedu bit će pozivani na vojne vježbe i daljnje obuke kroz priču', rekao je u HRT-ovoj emisiji 'U mreži prvog' državni tajnik u Ministarstvu obrane, Branko Hrg. 

Već uspostavljen sustav

'Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman', Gordan Akrap je podsjetio da već imamo uspostavljen sustav dragovoljnog vojnog osposobljavanja koji traje dva mjeseca.

'Treba iskoristiti sustav koji već postoji i napraviti kroz osam tjedana ono što se može. Dobar dio ljudi koji to završi odluči nastaviti aktivno u oružanim snagama ili prelazi u pričuvu. Nije Ministarstvo obrane jedini dionik ovog društva i države. Ako bi, primjerice, osposobljavanje trajalo četiri mjeseca, studenti će izgubiti cijelu godinu radi četiri mjeseca. Model koji imamo pokazao se učinkovit. Pokazuje se da ljudi koji završe osposobljavanje imaju dovoljna znanja, sposobnosti i vještine kao temeljni obrazac za daljnji razvoj. Može se više, ali zasad nema potrebe. Zna se da je program osposobljavanja sasvim dovoljan za ono što postavljamo za ishode i ciljeve koji se planiraju provesti', smatra Akrap.

Sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec naglasio je pritom da civilno služenje vojnog roka - ne postoji. Istaknuo je da postoji priziv savjesti, koji ne bi trebao amnestirati osobu od služenja vojnog roka.

'To je naša izmišljotina koja je u velikoj mjeri obezvrijedila služenje vojnog roka. Ljudi su se masovno javljali za civilno služenje vojnog roka. To ne postoji, već postoji priziv savjesti gdje čovjek iz nekog razloga ne želi nositi i koristiti oružje. To ne znači da ne treba služiti vojni rok. On treba i mora služiti vojni rok, mora obući odoru, mora biti sa svim svojim kolegama u tome, jedino što ne mora nositi oružje. U vojsci postoji puno aktivnosti koje to niti ne traže. Ako čovjek ne želi nositi odoru časne Hrvatske vojske, onda to nešto drugo govori', rekao je Ogorec.

Ulaganja u proizvodnju

Ministar obrane Ivan Anušić ranije je najavio kako se pregovara o otvaranju novih tvornica oružja u Hrvatskoj. Prema pisanju dijela medija, kod nas bi se mogli proizvoditi dijelovi tenka Leopard.