Stupio na snagu novi izračun mirovina: Zna se kome se najviše isplati

Sredinom ove godine oko 38 tisuća umirovljenika radilo je do pola radnog vremena, dok je još približno 50 tisuća zarađivalo putem ugovora o djelu. Kada skupe godinu dana staža – bilo kroz dvije godine rada po četiri sata dnevno, bilo kroz zaradu u visini prosječne godišnje bruto plaće preko ugovora o djelu – mogu zatražiti novi izračun mirovine.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je za Poslovni.hr da takvi zahtjevi doista stižu, no ne vodi evidenciju o njihovu ukupnom broju niti o ishodima tih postupaka. Pravo na rad uz zadržavanje mirovine uvedeno je 2014. godine, a kasnije je prošireno na sve skupine umirovljenika. Povremene primjedbe da bi naknadni rad mogao dovesti do smanjenja mirovine HZMO je ranije odbacio, ističući da se korisniku uvijek isplaćuje povoljnija mirovina.

Danijel Nestić, stručnjak s Ekonomskog instituta Zagreb i jedan od suradnika na izgradnji računskog modela za izračun mirovina, ranije je izjavio da se njemu čini „gotovo nemogućim“ da se nekome nakon novog izračuna odredi nepovoljnija mirovina. Na portalu Moja mirovina putem sustava e-Građani dostupna je procjena buduće mirovine za sve zaposlene u Hrvatskoj.

Kako se računa starosna mirovina

Starosna mirovina određuje se prema visini plaće, godinama staža i određenim dodacima. Prvi korak je izračun vrijednosnog boda: za svaku godinu rada prosječna bruto plaća radnika ili osnovica drugog dohotka dijeli se s prosječnom bruto plaćom u Republici Hrvatskoj. Primjerice, osobi koja je zarađivala dvije prosječne plaće vrijednosni bod iznosi 2, dok je za prosječnu plaću vrijednosni bod 1. Omjer dobiven za svaku pojedinu godinu zatim se uprosječuje tako da se ukupan zbroj vrijednosnih bodova podijeli s ukupnim godinama staža. Tako se dobije vrijednosni bod za svakog osiguranika, koji – neovisno o visini plaće – ne može biti veći od 3,8.

Nestić navodi da novi izračun ne bi trebao biti nepovoljan ni za menadžere koji su tijekom radnog vijeka imali vrlo visoke plaće. Izračunao je da menadžer s 40 godina staža i vrijednosnim bodom 3, koji ostvaruje 2202 eura bruto mirovine, može dobiti oko 20 eura više za dvije dodatne godine rada za minimalnu plaću. Istina, takav će mu minimalac sniziti vrijednosni bod s 3 na 2,8, no unatoč tome neće dovesti do smanjenja postojeće mirovine. Prema njegovim izračunima, menadžeru bi godina rada u mirovini donijela oko 10 eura više, dok bi radniku s prosječnom plaćom mogla povećati mirovinu za oko 15 eura.

Majčinski dodatak i rad nakon umirovljenja

Novi izračun mirovine uključuje i majčinski dodatak za djecu, koji je od srpnja povećan na 12 mjeseci staža, za one korisnice i korisnike koji to pravo nisu iskoristili prilikom prvog odlaska u mirovinu. Smanjenje dosad ostvarenih vrijednosnih bodova zbog naknadnog rada moglo bi se izbjeći jedino ako bi Vlada zakonom propisala da se staž ostvaren radom nakon umirovljenja „nadograđuje“ na postojeću mirovinu.

HZMO pojašnjava da visina ponovno izračunate mirovine ovisi o više elemenata – ukupnom stažu, ostvarenim plaćama, dobi korisnika i drugim faktorima. Tek nakon prestanka zaposlenja, u upravnom postupku, utvrđuju se svi relevantni parametri, pa bez provedenog postupka nije moguće unaprijed utvrditi hoće li nova mirovina biti viša.