Suspenzija Schengena, nemiri u regiji, migrantska kriza i alarmantno upozorenje stručnjaka: Je li Hrvatska sigurna?
”Nije pitanje hoćemo li biti meta, nego kad ćemo biti meta. Uvijek upozoravam kako ne smijemo zapasti u lažnu sigurnost da mi nismo meta i nismo važni”, riječi su to bivšeg šefa operative SOA-e Ante Letice koji se u razgovoru za Jutarnji referirao na sukobe na Bliskom istoku, ali i strah od terorističkih prijetnji. Tema je to kojom se posljednjih dana bave i u samoj SOA-i čijim sigurnosnim stručnjacima ne promiču vijesti o suspenziji Schengena, ali i vijesti o povećanom broju ilegalnih migranata, koje ujedno prate i nemiri u regiji.
Diljem Europe podignut stupanj ugroženosti od terorizma
Nije tajna da su Italija, Francuska, Slovenija i Austrija podigle stupanj ugroženosti od terorizma, a u SOA-i pak naglašavaju kako kontinuirano sagledavaju te procjenjuju situaciju kako u nacionalnom, tako i u regionalnom i globalnom okruženju. Ono što u regionalnom okruženju zabrinjava jesu oružani incidenti na Kosovu, a što se pak globalne razine tiče tu je fokus osim na ratu na Bliskom istoku još uvijek i na ratu u Ukrajini. Kada je posrijedi rat na Bliskom istoku pažnju javnosti ovih dana privukao je magazin Express koji na naslovnici tvrdi da Hamas osvaja Bosnu što je izazvalo burne reakcije u bošnjačkim medijima u kojima se tvrdi kako su ovakvi naslovi dio trenda bezuvjetne potpore Izraelu slijedom čega se katastrofa u Gazi povezala s Bosnom, a Hamas sa Željkom Komšićem, koji doduše i jest imao ozbiljnu prepisku s izraelskom ambasadoricom za Bosnu i Hercegovinu.
Dugo se već u Bosni i Hercegovini teoretizira o ovoj temi, a u tom se kontekstu i prije teksta kojega bošnjački mediji problematiziraju spominjao dolazak stranih boraca iz Islamskih zemalja u BIH. Još je 2015-te godine Husein Bilal Bosnić osuđen na sedam godina zatvora zbog poticanja građana na terorističke aktivnosti. Bosnić je inače u ondašnjim medijima predstavljan kao neformalni vođa vehabija u BiH, a suđeno mu je zbog toga što je uz ostalo organizirao terorističke skupine za ratovanje na strani Islamske države u Siriji i Iraku. Bosnić je uhićen u SIPA-inoj akciji kodnog naziva Damask u rujnu 2014-te godine, a inače je rođen 1972.godine u mjestu Bužim na svjeverozapadu BiH.
Bosnić na vrhu vehabijskog pokreta u BiH
Obitelj mu se preselila u Njemačku još dok je Husein bio mladić, a on je baš tamo došao u prvi kontakt sa selafizmom- ultrakonzervativnim pokretom koji je nastao iz sunitskog islama čiji se članovi poistovjećuju s vrijednostima prvih muslimana. Najekstremniji pripadnici ove skupine temeljem svojih tumačenja svetog rata- džihada bili su spremni izvoditi i samoubilačke terorističke akcije. Tijekom rata Bosnić se iz Njemačke vraća na rodnu grudu te se priključuje jedinici EL Mudžahid, postrojbi Armije BiH u kojoj su ratovali strani plaćenici. Poslije rata u Bosni Bosnić se postepeno penjao prema vrhu vehabijskog pokreta koji je svoj kamp oformio u selu Gornja Maoča gdje su dovođeni ljudi iz zatvorenih, siromašnih sredina koje se izoliralo i radikaliziralo te prema pisanju pojedinih medija indoktriniralo vrijednostima talibana.
Nakon što je 2013-te dotadašnji vođa BIH selafija Nusret Imamović otišao u Siriju kako bi se borio u redovima AL Nusre, koja je inače sirijska podružnica Al Kaide Bosnić je u pokretu počeo preuzimati glavnu riječ pa je s vremenom uz ostalo preuzeo ulogu glavnog regrutera na Balkan za Islamsku Državu.
Nije dakako ovo jedino što se problematiziralo u susjednoj BiH gdje su oči uprte i u Milorada Dodika koji je pod povećalom Međunarodne zajednice što zbog svojih separatističkih ideja, a što zbog svoje bliskosti s ruskim predsjednikom Putinom koja i jest bila razlog strahova za potencijalne sukobe na ovim prostorima nakon što je krenuo rat u Ukrajini. Da sukoba na takozvanim ovim prostorima ne manjka pokazuju događanja na sjeveru Kosova zbog kojih dio medija i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića poistovjećuje s Putinom. U našem okruženju situacija je dakle poprilično turbulentna, a iako u posljednjem SOA-inom izvješću stoji da je Republika Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, nedavno su se iz Sigurnosno-obavještajne agencije ipak referirali na događanja u okruženju te otkrili kako poduzimaju preventivne mjere u skladu s ovlastima i smjernicama državnog vrha.
