SNAGA ARGUMENATA

Što je SOA prešutjela, a CIA nije: nova stara prijetnja Hrvatskoj i Europi

Zbog neprekidnog ratnog stanja na Bliskom istoku, novi izbjeglički val prema Europi sve je izgledniji. Paralelno s tim, europske zemlje, posebno one zapadne, intenziviraju povrat prisilno vraćenih ilegalnih migranata u države gdje su prvi put registrirani — a Hrvatska je često upravo ta početna točka.

U najnovijem izvješću američke CIA-e jasno su naznačene opasnosti koje ne poznaju granice — od širenja ruskih obavještajnih operacija do prijetnje radikalnog islama, posebice u regijama bliskim Hrvatskoj: Bosni i Hercegovini te Srbiji. No, dok CIA jasno artikulira te izazove, hrvatska SOA u svojim izvješćima ostaje suzdržanija — o migrantima piše općenito, bez dublje analize porijekla, strukture ili sigurnosnih rizika.

Usamljeni vukovi među maloljetnicima

Zabrinjavajući trend koji CIA ne zaobilazi je pojava radikaliziranih maloljetnika koji sve češće postaju izvršitelji pojedinačnih terorističkih napada. Oružje izbora? Noževi i vozila — dostupna sredstva koja ne privlače sumnju, ali mogu izazvati katastrofalne posljedice. Ti napadi često dolaze neočekivano i bez prethodnih znakova upozorenja.

Srbija kao tranzitna i nova odredišna zemlja

Dodatnu zabrinutost izaziva politika Srbije koja, prema neslužbenim informacijama, planira godišnje primati i do 100.000 radnika iz afričkih zemalja. Iako se u Hrvatskoj još uvijek dominantno zapošljavaju radnici iz Nepala, Filipina, Bangladeša i Indije, broj radnika iz afričkih zemalja i azijskih regija u porastu je — a paralelno i broj ilegalnih migranata iz zemalja poput Afganistana, Sirije, Turske (posebno Kurda) i Pakistana.

Zabrinjavajući je i fenomen u kojem "turisti" u Beogradu ili Sarajevu prelaze granicu i postaju ilegalni migranti na teritoriju Hrvatske. Redovne, povoljne avionske linije prema afričkim državama dodatno olakšavaju ovu praksu.

Upozorenja iz prošlosti – ignorirana?

Nije prvi put da američke obavještajne službe predviđaju eskalaciju kriza. Još krajem 90-ih godina upozoravale su kako arapske zemlje s visokim postotkom mladih muškaraca, bez perspektive zaposlenja i osnivanja obitelji, predstavljaju tempirane bombe. Te su procjene, nažalost, potvrđene kroz niz ratova i terorističkih napada, uključujući i 11. rujna.

Isto vrijedi za Kinu. Procjena iz 2000-ih govorila je da će politika jednog djeteta (pretežno muškog) stvoriti društvo s viškom mladih muškaraca koje režim može lako militarizirati. Kraj ovog desetljeća označen je kao točka kulminacije te prijetnje — i danas se, s obzirom na geopolitičke napetosti u Južnokineskom moru i prema Tajvanu, to predviđanje čini itekako realnim.

Afrička demografska eksplozija – prijetnja u sjeni

Najnoviji UN-ovi podaci pokazuju da se devet od deset zemalja s najmlađom populacijom nalazi u Africi. U Srednjoafričkoj Republici više od 56% stanovništva su maloljetnici. Niger, Mali, Somalija, Čad, DR Kongo i Burundi bilježe slične udjele. U tim zemljama ekonomska perspektiva je gotovo nikakva, a rizik radikalizacije izuzetno visok. Afganistan, s gotovo 50% maloljetne populacije, i dalje ostaje simbol globalne prijetnje koja neće jenjavati u godinama koje dolaze.

Suočavanje s realnošću

Europa, a s njom i Hrvatska, mora prestati zatvarati oči pred činjenicama. Američke obavještajne službe izravno govore ono što domaće još uvijek samo sugeriraju. Migracije, radikalizacija, ratovi za resurse i političke nestabilnosti nisu izolirane pojave. Oni su dijelovi šire slike globalnog preslagivanja, čiji će se utjecaj sve jače osjećati upravo ovdje, na rubu europskog prostora.

Vrijeme je da snagu argumenata zamijeni snaga djelovanja.