Svijet čeka prehrambena kriza, a mogući su i društveni nemiri širih razmjera
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih namirnica porastao je u prvom ovogodišnjem mjesecu za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u prosincu, na prosječnih 135,7 bodova.
Najviše je porastao indeks koji prati cijene biljnih ulja, za 4,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, zbog smanjene dostupnosti izvoza i drugih ograničenja ponude, povezanih s manjkom radne snage i nepovoljnim vremenskim prilikama.
Iza puke statistike, slažu se stručnjaci, kriju se i potencijalno puno veći problemi, i to globalno.
Maurice Obstfeld, viši suradnik na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, koji je ranije bio glavni ekonomist u Međunarodnom monetarnom fondu, rekao je za New York Times da bi povećanje cijena hrane opteretilo prihode u siromašnijim zemljama, posebno u nekim dijelovima Latinske Amerike i Afrike, gdje neki ljudi troše do 50 ili 60 posto svojih prihoda na hranu.
Rekao je da nije "veliko pretjerivanje" reći da se svijet približava globalnoj prehrambenoj krizi i da su sporiji rast, visoka nezaposlenost i stresni proračuni vlada koje su potrošile velike količine na borbu protiv pandemije stvorili "savršenu oluju nepovoljnih okolnosti.”
"Postoji mnogo razloga za zabrinutost zbog društvenih nemira širokih razmjera", dodao je.
Čak i prije pandemije, globalne cijene hrane bile su u porastu jer je bolest uništila veći dio kineskog svinjskog fonda, a trgovinski rat između SAD-a i Kine rezultirao je kineskim carinama na američku poljoprivrednu robu.
No kako je pandemija počela početkom 2020. godine, svijet je doživio seizmičke promjene u potražnji za hranom. Zatvoreni su restorani, kafeterije i klaonice, a sve je više ljudi prešlo na kuhanje i jelo kod kuće. Neki američki farmeri koji nisu mogli svoje proizvode dovesti do potrošača bili su prisiljeni bacati mlijeko na svoja polja i uništavati svoja stada.
Dvije godine kasnije, globalna potražnja za hranom i dalje je snažna, ali više cijene goriva i troškovi dostave, zajedno s uskim grlima u lancu opskrbe kao što su nedostatak vozača kamiona i transportnih kontejnera, i dalje povećavaju cijene, rekao je Christian Bogmans, ekonomist u Međunarodnom monetarnom fondu.
Suša i loše vrijeme u velikim poljoprivrednim zemljama kao što su Brazil, Argentina, Sjedinjene Američke Države, Rusija i Ukrajina, pogoršali su situaciju.
Visoke cijene energije ostaju poseban izazov, rekao je Obstfeld, budući da povećavaju troškove transporta hrane, dižu cijenu gnojiva, čija proizvodnja zahtijeva puno energije, i preusmjerava žito u proizvodnju biogoriva.
Maria Zieba, pomoćnica potpredsjednice za međunarodne poslove u Nacionalnom vijeću proizvođača svinjskog mesa, rekla je da se uzgajivači svinjetine suočavaju s raznim izazovima, uključujući cijene kontejnera za prijevoz hrane koje su u prosjeku 170 posto više nego prije godinu dana, otkazivanje njihovih pošiljki u posljednjem trenutku, te nedostatak kamiona i hladnjača.
"To su sve stvari koje povećavaju cijenu koju vidite u trgovini", zaključuje Zieba.
