Svijet u strahu: Nuklearna trka vodi nas u najopasnije doba čovječanstva

Dok su neke države s nuklearnim oružjem fokusirane na modernizaciju svog arsenala, druge, poput Kine, su istovremeno i modernizirale i proširile svoj nuklearni arsenal. Nedavno izvješće švedskog Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) ukazuje na to da devet svjetskih nuklearno naoružanih država nastavlja modernizirati svoje nuklearne arsenale, pri čemu su kineske zalihe nuklearnih bojevih glava porasle za 17 posto u 2022. godini.

Prema izvješću SIPRI-ja, kineski nuklearni arsenal je porastao s 350 bojevih glava u siječnju 2022. na 410 u siječnju 2023. godine, a očekuje se daljnji rast. Izvješće također navodi da bi Kina do 2030. mogla imati barem jednako interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) kao SAD i Rusija.

Hans M Kristensen, viši suradnik SIPRI-jevog programa oružja za masovno uništenje i direktor projekta nuklearnih informacija pri Federaciji američkih znanstvenika (FAS), izjavio je da Kina "značajno širi svoj nuklearni arsenal". Istovremeno, Kina također nastavlja s modernizacijom vojne opreme i oružja.

Izvješće SIPRI-ja također otkriva da je na globalnoj razini u siječnju 2023. godine bilo ukupno 12 512 nuklearnih bojevih glava, od kojih je oko 9 576 bilo u vojnim zalihama za potencijalnu upotrebu. Od tog broja, oko 2 000 bojevih glava bilo je u stanju visoke operativne pripravnosti, što znači da su bile postavljene na projektile ili su se nalazile u zračnim bazama s nuklearnim oružjem.

Unatoč povećanju kineskog arsenala, SAD i Rusija zajedno posjeduju gotovo 90 posto svjetskog nuklearnog naoružanja. Međutim, nekoliko ključnih događaja izaziva zabrinutost u međunarodnoj zajednici. Rusija je obustavila sudjelovanje u Novom START sporazumu, koji je ključni stup američko-ruske kontrole nuklearnog naoružanja. SAD je odlučio da više neće dijeliti informacije o lokacijama projektila i lansera s Rusijom, a ruski predsjednik Vladimir Putin je najavio premještanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju. To stvara ozbiljnu zabrinutost među znanstvenicima i stručnjacima.

Dan Smith, direktor SIPRI-ja, upozorava da se nalazimo u jednom od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti te naglašava da je imperativ da svjetske vlade pronađu načine suradnje kako bi smirile geopolitičke napetosti, usporile utrke u naoružanju te se suočile s rastućim posljedicama propadanja okoliša i sve većom gladju u svijetu.

Osim Kine, izvješće SIPRI-ja ukazuje na širenje nuklearnog arsenala i u drugim državama. Indija i Pakistan također povećavaju svoje nuklearne arsenale, dok se Sjeverna Koreja i dalje fokusira na razvoj nuklearnog oružja. Francuska planira razvoj treće generacije podmornica s balističkim projektilima na nuklearni pogon (SSBN) i novih krstarećih raketa koje se lansiraju iz zraka. Također se vjeruje da Izrael, iako ne priznaje javno posjedovanje nuklearnog oružja, modernizira svoj nuklearni arsenal.

Matt Korda, pridruženi istraživač u SIPRI-jevom programu oružja za masovno uništenje, naglašava da većina država s nuklearnim naoružanjem sve više ističe važnost nuklearnog oružja te čak prijete njegovom potencijalnom upotrebom. Ovo nuklearno natjecanje može dramatično povećati rizik od mogućeg korištenja nuklearnog oružja prvi put nakon Drugog svjetskog rata, prenosi N1.