TAJNE VEZE SABORSKOG ZASTUPNIKA S VLASTI I SRPSKIM REVIZIONISTIMA! Hasanbegović na ledu – zbog suradnje sa četničkim simpatizerima i(li) s Plenkovićem?

Iako je Hrvatski institut za povijest javno preuzeo odgovornost za ugošćavanje dvojice srbijanskih povjesničara, kontroverznog Bojana Dimitrijevića i radikalnog Nemanje Devića, koji su usred Zagreba govorili o tzv. golgoti četnika prije 88 godina, a Domovinski pokret se još ranije ogradio od sudjelovanja na spornom znanstvenom kolokviju zastupnika iz svog saborskog Kluba – dr. Zlatka Hasanbegovića, kojeg su označili kao neformalnog domaćina te slijedom toga zatražili njegovu ispriku, političke reakcije na neočekivanu aferu – i dalje ne jenjavaju…

U kuloarima su se pojavili novi zanimljivi detalji, koji daju širi pogled na skandal, a u njegovu je središtu i dalje bivši ministar kulture, koji se ni za svog kratkog mandata u Vladi Karamarkovog HDZ-a i Petrovljevog Mosta, nije libio pomagati beogradskim simpatizerima raznih frakcija Četničkog pokreta.

Hasanbegović je četničkom simpatizeru financirao čak 3 knjige: Izdavač je bio Zvonimir Despot!

Bojan Dimitrijević je odmah javno priznao da je bivši HDZ-ov ministar kulture doista sufinancirao izdavanje njegove knjige, preko jedne zagrebačke izdavačke kuće… To je iznenadilo i Domovinski pokret, iz čijeg su vrha poručili javnosti  da za tako nešto nisu znali i da im je ovo “prvi glas”. Šira hrvatska javnost još je neupućenija, s obzirom na to da je Hasanbegović bio mnogo izdašniji prema srbijanskom simpatizeru deklariranog antisemita Milana Nedića – i financirao mu tijekom kratkog ministarskog staža – najmanje tri knjige!

Ukupno 12 tisuća kuna Ministarstvo kulture RH doniralo je Dimitrijeviću za knjigu ‘JNA u Hrvatskoj i Sloveniji’, čiji je jedini autor, ali tu su još dva uratka – za koja mu je Hasanbegović dodijelio još 20 tisuća proračunskih kuna! Dimitrijević je druge dvije knjige za hrvatsko tržište pripremio u koautorstvu s Danijelom Frkom i Dinkom Predoevićem. ‘Pomorsko zrakoplovstvo na Jadranu 1918. – 1992.’ i ‘Oklopne postrojbe Sila osovine na jugoistoku Europe u Drugom svjetskom ratu’ izdala je kuća Despot Infinitus d.o.o. u vlasništvu Zvonimira Despota, novinara koji – baš poput Dimitrijevića i Divića, nije u milosti pojedinih desničarskih prijatelja dr. Zlatka Hasanbegovića.

Odbio financirati ‘revizioniste’ Jasenovca, ali ne i četnika!?

Dakle, svojedobni ministar kulture prema srbijanskom je povjesničaru bio mnogo galantniji nego prema nekim hrvatskim znanstvenicima i istraživačima! Nije nikakva tajna da su tzv. jasenovački revizionisti poput Blanke Matković ili Stipe Pilića od ministra Hasanbegovića svojedobno također tražili financijsku potporu za istraživanje broja žrtava logora Jasenovac, međutim – Karamarkov ministar nije im dao niti lipe, dok s druge strane – četničkim revizionistima – jest!

Veze Hasanbegovića i Ćulibrka: Zašto je Karamarkov ministar bio protiv obnove HPC?!

Dobro upućeni čak tvrde da je u svom kabinetu, u Ministarstvu kulture, radije primao Jovana Ćulibrka, poznatog popa padobranca i bivšeg niškog specijalca iz Pakraca, kojeg mnogi smatraju ključnim čovjekom SPC-a u Hrvatskoj, nego predstavnike Hrvatske pravoslavne crkve, čiju obnovu Hasanbegović samo deklaratorno podržava.

Bujanec, Hasanbegović i Mislav Stipić

Najmanje dvojica novinara, proteklih su dana kontaktirali voditelja emisije Bujica, u kojoj je gostovao mnogo češće nego svi drugi desni političari, kako bi ga upitali za komentar afere Hasanbegović-Dimitrijević, no, on je – kako su nam rekli – izbjegavao odgovor na postavljena pitanja: “U montaži sam!” Ili: “Nemam vremena!” I sami smo pokušali uzeti izjavu od Bujanca i uvjerili se da nas izbjegava. “Imam posla na Z1,” rekao je Hasanbegovićev prijatelj nakon našeg subotnjeg poziva, iako svi znaju da se njegova emisija vikendom ne emitira!

“Na isti je način Bujanec uporno branio Hasanbegovića i dok je bio ministar, s izuzetkom prosvjeda protiv Mirjane Rakić, što mu je tadašnji ministar zamjerio,” govori naš izvor iz bivše Hasanbegovićeve stranke Neovisni za Hrvatsku: “Sukobili su se i kada je Bujanec spočitao Hasanbegoviću suradnju s Mislavom Stipićem, bivšim šefom pravne službe HRT-a, ali i kada je NHR Brune Esih odbio na europskim izborima nastupiti u koaliciji s Ružom Tomašić, koja je tada predvodila listu Hrvatskih suverenista. Kasnije su se opet pomirili i Bujanec ga je dalje gurao.”

Izvor blizak DP-u: Hasanbegović je prvenstveno političar, a tek onda znanstvenik!

Domovinski pokret, preko čije je liste Hasanbegović ušao u Sabor na zadnjim izborima, njegovo otvoreno koketiranje sa simpatizerima Milana Nedića i Draže Mihailovića, smatra ozbiljnom političkom pogreškom.

“On je u javnosti percipiran prvenstveno kao političar, a ne kao znanstvenik i svaka priča o njemu kao povjesničaru u ovom je kontekstu tek obični izgovor,” govori naš drugi izvor, blizak krugovima na Institutu za povijest, ali i DP-u: “Hasanbegović se s Dimitrijevićem druži već cijeli niz godina i do ovog slučaja nije bio sklon zajedničkim javnim nastupima, a zašto se baš sada odlučio na ovakav potez, ostaje zagonetka…”

Tijekom rasprave o opozivu Andreja Plenkovića, Hasanbegović se nije ni jednom javio za riječ

Mnogi Hasanbegovićevo kontroverzno ponašanje povezuju s nedavnom saborskom interpelacijom i kompleksnim odnosom, koji zastupnik iz Kluba DP-a ima s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.

Zašto Hasanbegović ne ode u Gata kod Omiša i tamo održi predavanje o četnicima koju su pobili 79 hrvatskih civila?!

Naš izvor dobro poznaje političke odnose na desnici, ali i povijest: “Zamislite da Hasanbegović ode u Gata kod Omiša i tamo održi predavanje o ‘dobrim i lošim četnicima’! Da tamo dovede Dimitrijevića i Devića, koji je više puta javno hvalio popa Đujića, a upravo su njegovi četnici u tom poljičkom selu zaklali 79 hrvatskih civila. Najmlađa je žrtva imala svega 9 mjeseci, a najstarija baka 87 godina. To sigurno ne bi bilo dobro za politički rejting političara, a ni hrvatskog znanstvenika Hasanbegovića!”

Antikomunizam ne može biti opravdanje za rehabilitaciju četništva!

Slične poruke dolaze i iz Vukovara, svojevrsne utvrde Domovinskog pokreta. Jedan od članova DP-a iz Grada heroja, koji je donedavno gorljivo simpatizirao dr. Zlatka Hasanbegovića, sada je ipak oprezniji:

“Ne znam što mu je došlo! Pa kako bi on Vukovarcima, nakon svega, mogao objasniti da šuruje s ljudima, koji s nostalgijom šire pročetnički revizionizam?! Ljudima je posve svejedno jel’ to radi kao hrvatski povjesničar ili političar! Njegov antikomunizam ne može biti opravdanje za pokušaj rehabilitacije četništva! Dobro znamo što su nam činili oni iz ’45. od kojih su mnogi prešli u partizane, a isto su ponovili i u Domovinskom ratu. To mu nije trebalo!”

Hamed Bangoura prvi je razotkrio Hasanbegovića i Dimtiirijevića

Uzme li se u obzir da je Hasanbegović Dimitrijeviću financirao najmanje tri, a ne jednu knjigu i da se s četničkim simpatizerom iz Beograda, prema tvrdnjama dobro upućenih, druži tijekom svakog njegovog posjeta Zagrebu, postavlja se pitanje; je li baš slučajno znanstvenik Hasanbegović otišao na Institut za povijest, kad su mu došli kolege iz Srbije? Tu se odmah nadovezuje pitanje točnosti informacije o stvarnom domaćinu gostovanja dvojice srbijanskih povjesničara. Dr. Miroslav Akmadža je u ime Instituta, javno preuzeo odgovornost, no, je li dr. Zlatko Hasanbegović možda bio neformalni domaćin?!

Ne tako davno, na društvenim mrežama na Hasanbegovića se obrušio Hamed Bangoura, koji je bivšeg ministra i saborskog zastupnika vidio u jednom zagrebačkom restoranu, kako skriveno ruča – upravo s Bojanom Dimitrijevićem! Uslijedila je javna polemika o tzv. ustaško-četničkom ‘bratstvu i jedinstvu’, pa neki sada postavljaju logično pitanje – jesu li se možda tada sastali kako bi dogovorili gostovanje na Hrvatskom institutu za povijest?!

Hasanbegoviću čuvaju fotelju na Institutu?!

Ne treba izostaviti činjenicu da je dr. Zlatko Hasanbegović na Hrvatskom institutu za povijest i dalje vrlo utjecajan… Naime, Institut u Opatičkoj premrežen je njegovim studentskim kolegama i osobnim prijateljima, dok šefovi jednog drugog Instituta – Ivo Pilar, Hasanbegoviću i dalje čuvaju mjesto, ne uspije li se na sljedećim izborima izboriti za saborski mandat.

Takvo čuvanje fotelje jest zakonito i u skladu s propisanim pravilima, ali ga mnogi smatraju duboko nemoralnim,  s obzirom na dugogodišnje izbivanje iz znanstvenih voda i političku karijeru u kojoj kao zastupnik i član raznih odbora – od Sabora do Zagrebačke skupštine već godinama ostvaruje vlastitu egzistenciju i tako stopira znanstvenu afirmaciju mnogih mladih znanstvenika, koji bi svoj povjesničarski posao radili jednako dobro da im se ukaže prilika. U nekim drugim slučajevima, to bi posve sigurno bio predmet javnog propitkivanja, ali ne i kada je u pitanju dr. Zlatko Hasanbegović.

Plenković pohvalio najneaktivnijeg zastupnika

Reakcije koje su uslijedile povodom zajedničkog druženja Zlatka Hasanbegovića s dvojicom četničkih simpatizera usred Zagreba, samo su okidač koji bi njegovu burnu i ne predugu političku karijeru, mogli opasno približiti kraju. Osim što su mu iz DP-a zamjerili očitu neaktivnost tijekom rasprave o opozivu Andreja Plenkovića, nije im prošlo nezapaženo ni kako ga je šef vladajuće stranke “pohvalio” zbog dobrog držanja tijekom glasovanja o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Hasanbegović se, što je dobro primijetio jedan zastupnik Mosta – malo zacrvenio, ali je ruganje Andreja Plenkovića možda čak shvatio i kao osobnu poruku!

Vizualno; poruka je i to što ga je Jandrokovićeva administracija u novom razmještaju, u saborskim klupama posjela baš pored Davora Ive Stiera – pa se u kadru live prijenosa sjednice često moglo vidjeti dvojicu kolega i prijatelja iz Oreškovićeve vlade, kako očijukaju, unatoč šutnji koja je Hasanbegovića već “proslavila” kao uvjerljivo najneaktivnijeg zastupnika – ne samo Kluba DP-a, već i cijelog saborskog saziva! A to je još jedan podatak koji bi predsjedniku Kluba i stranke DP, Ivanu Penavi, također mogao predstavljati teret uoči nadolazećih izbornih ciklusa. Možda čak i veći od epizode s Dimitrijevićem i Devićem!

Obuka ukrajinskih vojnika: Glas za Plenkovića i prijetnje objavom poruka..

Je li Hasanbegović šutio i zbog toga što se “prepoznao” u nedavnoj prijetnji Andreja Plenkovića zastupniku iz Svete Nedjelje, Dariju Zurovcu, kada je sa saborske govornice premijer progovorio o porukama “još nekih zastupnika koji su mu se nudili tijekom glasovanja o obuci ukrajinskih vojnika”?! A to je glasovanje još jedan razlog, zbog kojeg su se u DP-u pomalo “ohladili” od Hasanbegovića – otkriva naš sugovornik blizak jednoj drugoj političkoj stranci s desnice, koji je godinama surađivao s bivšim ministrom kulture. “Hasanbegović za obuku ukrajinskih vojnika nije glasovao iz nikakvog uvjerenja, već zato što se tako dogovorio s Plenkovićem,” nastavlja i još tvrdi da je “šef HDZ-a dobivao naputke od Hasanbegovića kako da se postavi prema onima koji neće biti za njegovu inicijativu”…

Put u Iran nakon napada Rusije na Ukrajinu!

Dok  Hasanbegovićeve kolege iz Kluba DP-a Plenković gotovo papagajski optužuje da su “rusofili”, isto bi mogao predbaciti i njemu, ali i sebi samome… “Kako drukčije protumačiti Hasanbegovićev odlazak u Iran, nakon početka agresije na Ukrajinu,” pita se naš izvor: “Tamo je otišao kad je Iran već isporučio Putinu dronove samoubojice, kojima su gađani ukrajinski civilni ciljevi, a s njim je u parlamentarnoj delegaciji bio i HDZ-ovac Josip Čelić! Plenković je to osobno odobrio, na prijedlog Gordana Jandrokovića!”

Navodno se Hasanbegović za put u Iran čak i testirao, te izvadio covid potvrdu, iako je to mjesecima ranije odbijao raditi u Saboru, a protivljenje takvim mjerama navodio je kao glavni razlog izbivanja sa sjednica i nedolaska na posao.

“Nema tu nikakve podjele, ali moramo priznati da svaki saborski Klub poznaje nešto, što se zove stranačka stega, a Hasanbegović već duže vrijeme vješto koristi poziciju predsjednika Bloka za Hrvatsku da bi mogao ovako solirati,” potvrđuje naš izvor sumnje kuloara, koje su Hasanbegovićevo glasovanje za Plenkovića protumačili i kao sofisticiranu varijantu konvertitskih aktivnosti Hrvoja Zekanovića.

Šutnja o položaju Hrvata u Bosni

Neki su Hasanbegovićevo glasovanja protumačili kao posljedicu dogovora s Plenkovićem, dok su drugi skloniji povjerovati da je riječ o inatu koji je kulminirao kao posljedica njegovih pogleda prema Bosni i Hercegovini. Domovinski pokret je u više javnih nastupa, vrlo oštro kritizirao velikobošnjačku politiku i negiranje prava Hrvatima da izaberu vlastitog predstavnika u predsjedništvo BiH, a Zlatko Hasanbegović je dugogodišnjom šutnjom ostavljao prostor kritičarima, koji ga svrstavaju na liniju ekstremne sarajevske politike Bakira Izetbegovića, a ne borbe za ostvarenje legitimnih prava Hrvata unutar Federacije BiH, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

“Od gospodina Hasanbegovića tražili su samo da javno izgovori jednu, jedinu rečenicu,” otkriva nam izvor blizak DP-u: “Svaki od tri konstitutivna naroda, ima pravo sam birati svoga predstavnika u predsjedništvo BiH!”

“Hasanbegović to nije htio,” nastavlja naš sugovornik: “Nikada nije htio progovoriti o Željku Komšiću kao uzurpatoru hrvatskih prava, već ga je kritizirao samo s ideoloških pozicija!”

Zbog Hasanbegovića izgubili drugi mandat u I. jedinici

Svi naši sugovornici složni su u jednome – dovođenje četničkih simpatizera u Zagreb i Hasanbegovićevo javno pojavljivanje s njima, bez obzira na izgovore o njegovoj znanstvenoj, a ne političkoj ulozi, mogao bi postati ključni okidač za raščišćavanje znatno dubljih razmirica, koje očito postoje između Domovinskog pokreta i bivšeg ministra kulture, a sada saborskog zastupnika, kojeg je u Sabor nakon pada Oreškovićeve vlade uveo Andrej Plenković, a potom i Miroslav Škoro.

“Nije aktivan, nameće potpuno nebitne teme o golgoti četnika, zbog kojih se u Beogradu smiju hrvatskoj desnici, glasovao je za Plenkovića oko obuke ukrajinskih vojnika, nije mu oponirao ni jednom riječju tijekom rasprave o interpelaciji, a zbog šutnje o Hrvatima u BiH, cijeloj opciji već duže vrijeme čini nesagledivu političku štetu,” tvrdi analitičar koji dobro poznaje desni dio hrvatske političke scene i zaključuje: “Da na listi u 1. izbornoj jedinici nisu imali Hasanbegovića, DP bi vjerojatno dobio još jedan mandat i sada bi u Saboru bio dr. Igor Peternel i još jedan zastupnik. Možda dr. Tomislav Jonjić, s kojim je Hasanbegović u međuvremenu, također prekinuo političku suradnju.”