Tijekom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva – najduže u suvremenoj europskoj povijesti – snajpersko djelovanje bilo je jedna od najokrutnijih i najzastrašujućih taktika. Snajperisti su, skrivajući se na okolnim brdima i u urbanim ruševinama, nasumično pucali na civile, među kojima i djecu, čineći svakodnevni život Sarajlija borbom za preživljavanje.

Upravo zbog tih zločina milansko tužiteljstvo prošloga je tjedna pokrenulo istragu usmjerenu na identifikaciju talijanskih državljana koji su navodno sudjelovali u tzv. Sarajevo safariju. Riječ je o zloglasnom navodnom fenomenu prema kojem su pojedinci iz inozemstva plaćali desecima tisuća dolara kako bi – uz pomoć pripadnika snaga bosanskih Srba – s položaja na brdima oko grada pucali na nenaoružane civile.

Talijanskim je tužiteljima ovih dana podnesena i formalna kaznena prijava protiv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, pod optužbom da je bio umiješan u navedene događaje. Prijavu je predao hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić. Vučić je u prošlosti kategorički odbacivao bilo kakvo sudjelovanje u napadima na Sarajevo te je „izričito negirao da je ikada pucao na Sarajevo“, no dosad se nije oglasio o novim optužbama. Glasine o njegovom boravku u okolici Sarajeva tijekom rata povremeno se pojavljuju već godinama.

Prema informacijama do kojih su došli istražitelji, skupine „snajper-turista“ dolazile su iz više različitih zemalja. Navodno su plaćale značajne iznose pripadnicima snaga pod kontrolom Radovana Karadžića, presuđenog ratnog zločinca, koji su ih zatim prevozili na položaje odakle su mogli pucati na stanovnike grada. Takve tvrdnje dodatno naglašavaju brutalnost i neshvatljivost zločina počinjenih tijekom opsade.

Procjenjuje se da je za vrijeme opsade Sarajeva, između 1992. i 1996. godine, uslijed granatiranja, snajperskog djelovanja i drugih oblika nasilja, ubijeno više od 10.000 civila. Britanski Guardian u svojim izvješćima podsjeća da su upravo snajperisti često predstavljali „najstrašniji element života pod opsadom“ jer su gađali prolaznike potpuno nasumično – žene, starce, pa čak i djecu.

Povod za otvaranje nove istrage bila je kaznena prijava koju je podnio milanski pisac Ezio Gavazzeni. On je tijekom nekoliko godina prikupljao materijale i svjedočenja vezana uz navodne snajperske pohode ratnih turista. Dio dokumenata dostavila je i bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koja godinama upozorava na potrebu da se ovaj segment ratnih zločina rasvijetli.

Gavazzeni tvrdi da su se talijanski državljani osumnjičeni za sudjelovanje u „safariju“ sastajali u Trstu, nakon čega bi putovali u Beograd. Tamo bi ih, navodno, preuzimali vojnici bosanskih Srba te vodili na položaje oko Sarajeva. „Postojao je promet ratnih turista koji su odlazili tamo pucati na ljude. Ja to zovem ravnodušnošću prema zlu“, izjavio je Gavazzeni, naglašavajući moralnu izopačenost takvih navodnih djela.