Težak položaj umirovljenika: “Imaš osjećaj da si sam i ta samoća te zapravo ubija. Starost je grda”

Predsjednik Zoran Milanović se u svom govoru na inauguraciji dotaknuo i onih koji žive na rubu dostojanstva, usprkos pošteno zarađenoj mirovini.

Na težak položaj umirovljenika, dan uoči Svjetskog dana socijalne pravde upozorili su danas i u SDP-u, dok iz Ministarstva rada poručuju kako zakonskim izmjenama žele osigurati rast mirovina za oko 30 posto.

Zora, Dragica i Alojz zasluženu mirovinu provode u Staračkom domu Sveti Josip u Zagrebu.

“Nisam požalila ni sekundu da sam došla tu jer tu svejedno imate puno i društva”, kaže Zora.

“Svatko se može uključiti u neke aktivnosti ako ga to interesira, od litere, šaha, stolnog tenisa, ima još pjevačke i tako”, dodaje Alojz.

“Velika socijalna nepravda”

Smatraju se sretnicima jer su pokretni i smješteni u svojem domu. No znaju da mnogi umirovljenici u Hrvatskoj ne dijele njihovu sudbinu.

“Sela su prazna i to vidim po selu gdje sam ja rođena. To su samo stari ljudi, mislim da im je jako teško, bez obzira na primanja, poljoprivredu ne mogu raditi, a primanja, mirovine su im male, djeca su, ako ih imaju, otišla… Tako da mislim da je to velika socijalna nepravda. Jer nije ono isto da vi dobijete nekakvu milostinju, par eura, nego bi trebala nekakva bolja briga”, smatra Dragica.

Na starački dom se u prosjeku čeka 10 godina. Zato je potrebno graditi nove, ali nije to jedino što umirovljenicima treba.

“Samo razvojem institucionalnih usluga mi sigurno nećemo zadovoljiti potrebe naših sugrađana, važno je osigurati usluge u zajednici i na taj način smanjiti institucionalizaciju, jer stvarno ako je nekome potreban samo obrok ili nekakva podrška u njegovom domu, zaista je šteta da ide u ustanovu samo zbog te potrebe, a u lokalnoj zajednici se možda ne može osigurati ta usluga”, ističe ravnateljica Ljiljana Vrbić.

Težak položaj umirovljenika

Ususret svjetskog dana socijalne pravde SDP upozorava na težak položaj umirovljenika.

“Poremećaji u raspodjeli nove vrijednosti koje su se dogodile pogotovo u zadnjih par godina HDZ-ove vladavine su išle na štetu, prije svega, umirovljenika i radnika s ispodprosječnim plaćama. To je ova galopirajuća inflacija u zadnjih par godina još više zaoštrila i ovima o kojima govorimo da žive teško, još više otežala život”, navodi Ivo Jelušić (SDP).

“Prosječna mirovina bit će 850 eura”

Položaj umirovljenika je težak, slaže se državni tajnik i član Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda. Naglašava da će zato treći mandat ove vlade biti itekako fokusiran na umirovljenike.

“Mi smo rekli da će u ovom mandatu 750 eura doći prosječna mirovina. Ne evo ja sad mogu reći da će biti sigurno i 850 i više eura do kraja ovog mandata i da će prijeći sigurno 50 posto prosječne plaće. Do 30.6.2026. treba se izgraditi 18 centara u cijeloj Hrvatskoj. To je kapacitet negdje oko, preko 1800 bi bilo na trajnom smještaju”, navodi Lukenda.

No, umirovljenicima je dosta čekanja.

“Imam dvije diplome, radim i ne znam što ne znam iz informatike, programiranja i svega toga, a živim vrlo, vrlo skromno.”

“Prvi problem koji vidim za umirovljenike u Hrvatskoj to je da su 30 ili 40 godina oni nosili teret tranzicije i nitko to, apsolutno nitko ne uvažava.”

Poražavajuća statistika

Iz sindikata umirovljenika kažu nam da o njihovom položaju u društvu možda najbolje govori takozvana agregatna stopa zamjena kojom se uspoređuju odnosi između medijalnih prihoda od mirovina osoba od 65 do 74 godine, s medijalnim prihodima od plaća od 50 do 59 godina. Ta nas stopa ponovno stavlja na začelje Europe.

“Hrvatska je najgora u EU-u po toj stopi koja iznosi samo 35 posto u Hrvatskoj dok prosjek te stope u Europskoj uniji iznosi 58 posto. Sve ispod 50 posto je zapravo problematično”, ističe Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Da je umirovljenicima teško, kaže i Zora s početka priče. “Imaš osjećaj da si sam i ta samoća te zapravo na neki način ubija, kad ne možeš, a na neki način bi morao, a ne možeš, a nemaš nikoga, to je ono teško. Starost je grda.”

Mnogi su nažalost prepušteni sami sebi i jedva spajaju kraj s krajem.