Tko je agresor, a tko žrtva? Evo kako djecu u EU uče o Domovinskom ratu

27.10.2020. 16:26:00

Povijesni udžbenici u Hrvatskoj česta su tema pri čemu mnogi nezadovoljnici smatraju kako učenici iz njih ne doznaju dovoljno o Domovinskom ratu ili pak o njemu uče na neprimjeren način.

Uz zamjerke da nisu obuhvaćene sve bitne akcije kojom je došlo do oslobađanja zemlje, te da su izostavljena neka herojska imena koja su se u njemu neminovno morala naći, brojni sudionici Domovinskog rata misle da hrvatska djeca nakon školovanja o burnim događajima 90-tih imaju nejasnu sliku.

Kako na našu povijest i rat na hrvatskim prostorima gledaju povjesničari Europske unije, te kako svojoj djeci povijesnim udžbenicima predstavljaju Domovinski rat, donio jejoš 2016. godine  Večernji list.

Talijanski povjesničari najkonkretniji

Talijanski srednjoškolci u svojim udžbenicima čitaju kako su “ratna djelovanja u Hrvatskoj opravdana postojanjem značajne srpske manjine, ali da su uz regularnu vojsku (JNA) u njima sudjelovale paravojne srpske jedinice, koje su više puta počinile gnusne zločine protiv Hrvata”.

“Hrvatska je pak brzo stvorila vojsku i počela vraćati teritorij. Kad su hrvatska snage došle do teritorija koje su nastanjivali Srbi, počinili su i etničko čišćenje, protjeravši Srbe”, stoji u udžbeniku.

Profesor Andrea Nardi iz Toskane tvrdi kako ne misli da je na djelu relativizacija zločinca i žrtve:

“Nama je važno da učenici usvoje tendencije, kao što je etnički mozaik kakav je bila Jugoslavija i što se događa kad takva zajednica propadne ili kad poraste nacionalizam, što se može primijeniti i na druge slične situacije.”

Njemačka i Finska – oprezne

Profesorica Sirkka Ahonen sa Sveučilišta u Helsinkiju, koja je sudjelovala u stvaranju programa iz povijesti kaže da se o Hrvatskoj ne govori posebno, već je predstavljena kao jedan od političkih i vojnih aktera na Balkanu:

“Jugoslavija je pod Titom predstavljena kao uspješna država “trećeg puta”, dok su ratovi na Balkanu učenicima prikazani kao dio secesionističkih događanja u istočnoj i jugoistočnoj Europi nakon 1990. Pozornost se pridaje nacionalizmu. Ekstremno nasilje u BiH je zabilježeno. Raspravlja se o tome kako međunarodna zajednica nije imala adekvatan odgovor na ratove.”

Na gotovo jednak način, o ratu u Hrvatskoj uče i njemačka djeca:

“Ne idemo u detalje. Eventualno ako je u razredu učenik iz Hrvatske ili BiH, ispričat će svoju priču. Ratovi u Jugoslaviji prikazuju se u bloku u kojem se obrađuje kraj hladnog rata, a odgovornost za zločine učenik treba shvatiti u kontekstu porasta nacionalizma sa svih strana”, objasnio je profesor povijesti Fritz Schäffer.

Udžbenik koji preporuča EU – najsporniji

I dok se povijesni udžbenici pojedinih zemalja EU ponešto razlikuju pristupom ovoh temi, onaj koji je prije nekoliko godina kao najadekvatniji preporučila EU – prepun je “rupa”. Naime, Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi (CDRSEE) objavio u sklopu projekta pisanja “zajedničke povijesti jugoistočne Europe” udžbenik protiv kojeg je Ruža Tomašić vrlo konkretno digla svoj glas.

Ne spominju se zločinci s Ovčare

Na dvije stranice, koje su posvećene bitki za Vukovar, ne kaže se točno tko je počinio zločin na Ovčari, kaže se samo da je “tijekom borbi 90 posto grada uništeno” te da je sud u Haagu podigao pet optužnica koje se tiču Vukovara, a sudovi u Srbiji osudili 15 osoba (ne spominje se koje su nacionalnosti ili kojim su postrojbama pripadali).

Po pisanju ovog udžbenika koji EU nudi kao relevantan, rat za hrvatsku nezavisnost započeo je na stadionu Maksimir, gdje su se okupili “delirični HDZ-ovi manijaci” dok su se “igrači Crvene zvezde tresli od straha tijekom četverosatnog zatočeništva”, a završio je akcijom Oluja u kojoj se u Kninu dogodilo nešto što “Hrvati nazivaju ‘oslobađanjem’, a Srbi ‘padom’”.

Zaklučuje se, također, da su tijekom rata “obje strane počinile su brutalno etničko čišćenje i brojne ratne zločine”.

Izvor: Dnevno.hr/Foto:fah

Izvorni autor: Snježana Vučković

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.