U Republici Hrvatskoj je već 1991./92. godine evidentirano više tisuća zatočenih i nestalih osoba, uključujući i osobe o kojima članovi njihovih obitelji nisu imali saznanja zbog prisilnog razdvajanja. Prema podacima tada nadležnih tijela, Glavnog sanitetskog stožera RH i Hrvatskog Crvenog križa, broj nestalih prelazio je 18 tisuća. No, važno je napomenuti da je taj broj uključivao sve osobe za koje njihove obitelji u određenom trenutku nisu znale gdje se nalaze – na okupiranom teritoriju, u zatočeništvu ili u tranzitu.

Aktivnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske oslobođeno je najmanje 7.818 osoba, uključujući ratne zarobljenike i zatočene civile. Više tisuća osoba ponovno je spojeno sa svojim obiteljima, dok su stotine posmrtnih ostataka preuzete s područja Republike Srbije, Bosne i Hercegovine te ranije okupiranih područja Hrvatske. Nakon ekshumacije identificirano je više od 4.400 žrtava.

Masovne i pojedinačne grobnice s posmrtnim ostacima osoba nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu otkrivene su na svim ranije okupiranim područjima Hrvatske. Prema službenim evidencijama, najveći broj posmrtnih ostataka ekshumiran je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je pretrpjela najveća stradanja tijekom rata. Slijede Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska županija. Masovne i pojedinačne grobnice pronađene su i u Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te Virovitičko-podravskoj županiji.

Ukupno su iz masovnih, pojedinačnih i asanacijskih grobnica na području Hrvatske ekshumirani posmrtni ostaci 5.248 osoba, od kojih je identificirano njih 4.406 (84%). S protokom vremena i nedostatkom informacija proces traženja nestalih osoba postaje sve teži, ali zahvaljujući predanom radu nadležnih institucija, proces ekshumacije i identifikacije nastavlja se i više od 30 godina nakon velikosrpske agresije na Hrvatsku.

Tijekom mandata potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda od ožujka 2016. godine do danas, provedeno je terensko istraživanje 407 lokacija za koje se smatralo da su moguća mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica. Pretražena je površina od približno 980.000 m², pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 197 osoba. Posebno su značajni pronalasci šest masovnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji: Marinci (4 žrtve), Bobota (13 žrtava), Šarviz Dola (11 žrtava), Bogdanovci (4 žrtve), Petrovačka dola (najmanje 10 žrtava) i Negoslavci (5 žrtava), uz više pojedinačnih grobnica. U istom razdoblju, identificirani su posmrtni ostaci 280 osoba.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suradnji s udrugama obitelji nestalih branitelja i civilnih žrtava, iniciralo je donošenje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu. Ovaj zakon obvezuje Republiku Hrvatsku da traga za nestalim osobama, čak i kada nema živućih srodnika, što je od velikog značaja za obitelji nestalih.

Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.782 osobe iz Domovinskog rata, od kojih se 1.393 vode kao nestale, dok za 389 smrtno stradalih osoba nije poznato mjesto ukopa. Najveći broj neriješenih slučajeva zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje se još uvijek traga za 489 osoba, uključujući 365 osoba nestalih i smrtno stradalih u gradu Vukovaru (prema evidencijama na dan 14. siječnja 2025.).

Nadležna tijela Republike Hrvatske kontinuirano prikupljaju informacije o nestalim osobama i mjestima prikrivenih grobnica. Sigurnosno-obavještajne agencije i istražna tijela igraju ključnu ulogu u prikupljanju tih saznanja. Na temelju tih podataka, Ministarstvo hrvatskih branitelja organizira terenska istraživanja i ekshumacije.

Posebna pažnja posvećuje se identifikaciji posmrtnih ostataka, što uključuje ponovno analiziranje ranije ekshumiranih ostataka te prikupljanje dodatnih uzoraka krvi u slučajevima nedostatka referentnih uzoraka. Zahvaljujući tim naporima, identificirani su posmrtni ostaci desetaka osoba koje su se godinama vodile kao neidentificirane. 

Uloga Srbije u Procesu Potrage za Nestalima

Republika Hrvatska od početka procesa traženja nestalih osoba kontinuirano naglašava važnost suradnje sa susjednim državama, posebno sa Republikom Srbijom, s obzirom na to da su mnoge žrtve Domovinskog rata bile deportirane ili zatočene na teritoriju Srbije. Srbija, kao država nasljednica Savezne Republike Jugoslavije, ima ključnu ulogu u pružanju informacija o sudbinama nestalih osoba i lokacijama prikrivenih grobnica.

Prema dostupnim podacima, posmrtni ostaci stotina žrtava pronađeni su i preuzeti s teritorija Republike Srbije. Međutim, proces suradnje često je usporen zbog nedostatka političke volje i ograničenog pristupa arhivima bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) i drugih institucija koje posjeduju ključne informacije o ratnim događajima.

Hrvatska je više puta putem bilateralnih sastanaka i međunarodnih foruma zatražila da Srbija preda relevantne podatke i olakša pristup arhivima kako bi se ubrzao proces traženja nestalih. Unatoč nekim pomacima, uključujući sporadičnu razmjenu informacija i zajedničke terenske aktivnosti, suradnja nije na zadovoljavajućoj razini. Posebno problematično ostaje pitanje otkrivanja i otvaranja masovnih grobnica na području Srbije, gdje se prema procjenama još uvijek nalaze posmrtni ostaci žrtava Domovinskog rata.

Srbija je, kroz aktivnosti svog Povjerenstva za nestale osobe, sudjelovala u nekim procesima identifikacije, no nedostatak sustavne podrške i transparentnosti i dalje otežava ostvarivanje prava obitelji na istinu o sudbini njihovih najbližih. Poseban izazov predstavlja identifikacija žrtava koje su bile sahranjene pod lažnim identitetima ili u neoznačenim grobovima na području Srbije.

Hrvatska i dalje inzistira na tome da je rješavanje pitanja nestalih osoba ključni uvjet za izgradnju međudržavnih odnosa i pomirenje. Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja tražiti jači angažman međunarodnih institucija kako bi se osigurao pritisak na Srbiju da dostavi informacije o lokacijama grobnica i sudbini nestalih.

Unatoč brojnim preprekama, Republika Hrvatska ostaje predana nastojanju da svim žrtvama Domovinskog rata pruži dostojanstven ukop i njihovim obiteljima osigura pravo na istinu, u nadi da će Srbija prepoznati važnost ovoga humanitarnog pitanja i aktivnije doprinositi rješavanju ovog problema.

Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja RH

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.