U ruskom napadu bespilotnim letjelicama na naselje u blizini Harkiva poginulo je troje djece i njihov otac, izvijestili su u srijedu ukrajinski dužnosnici.

Ukrajinske zračne snage objavile su da je Rusija tijekom noći na Ukrajinu lansirala ukupno 129 dronova, pri čemu je 112 letjelica oboreno ili onesposobljeno djelovanjem protuzračne obrane i sredstvima elektroničkog ratovanja.

Prema navodima Harkivskog regionalnog tužiteljstva, jedan dron kasno u utorak pogodio je stambenu kuću u gradu Bohoduhivu, u kojoj je živjela peteročlana obitelj.

• Kuća je u napadu potpuno uništena i zahvaćena požarom, a članovi obitelji ostali su zatrpani pod ruševinama, objavilo je tužiteljstvo na Telegramu.

Tužitelji su potvrdili kako je majka djece, koja je trudna, izvučena iz ruševina i spašena.

Ukrajinska policija priopćila je da se obitelj nekoliko dana prije tragedije evakuirala iz obližnjeg sela, tražeći sigurnije mjesto za život.

Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov naveo je na Telegramu da su u napadu poginula dva dječaka u dobi od jedne godine, dvogodišnja djevojčica te njihov 34-godišnji otac.

Grad Harkiv, smješten tridesetak kilometara od sjeveroistočne granice Ukrajine, kao i okolna oblast, već mjesecima su među najčešćim metama ruskih zračnih napada.

Novinska agencija Reuters istaknula je kako zasad nije mogla neovisno potvrditi sve okolnosti ovog događaja.

Iz Rusije u trenutku objave vijesti nije stigao službeni komentar. I Moskva i Kijev i dalje tvrde da u ratu, započetom ruskom sveobuhvatnom invazijom u veljači 2022. godine, ne ciljaju civilne objekte i stanovništvo.

U kontekstu šire sigurnosne situacije, krajem tjedna održava se Minhenska sigurnosna konferencija koja će okupiti pedesetak europskih i svjetskih čelnika. U središtu rasprava bit će redefiniranje odnosa između Europske unije, NATO saveza i Sjedinjenih Američkih Država.

Mate Granić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, za HTV je rekao da se konferencija održava u iznimno izazovnom trenutku.

• SAD i EU vezani su euroatlantskim jedinstvom nakon Drugog svjetskog rata i naravno da ga je zahtjev za Grenlandom uzdrmao. EU je pokazala jedinstvo i snagu u podršci Grenlandu i Danskoj. Dobro je da je došlo do reteriranja i da se sada vodi dijalog o tome kako regulirati odnose, rekao je Granić.

Dodao je kako Europska unija mora znatno više ulagati u obranu i sigurnost, naglašavajući da je američki predsjednik Donald Trump imao pravo kada je upozoravao europske države na nedovoljna izdvajanja za obranu.

Govoreći o mogućim mirovnim pregovorima, Granić je kazao kako ruski predsjednik Vladimir Putin još uvijek ne pokazuje ozbiljnu spremnost na kompromis.

• On hoće minimalno Donbas, Krim, Herson, Zaporižje. Nikakva "koalicija voljnih" ne može doći tamo, pogotovo ne vojnici članica NATO-a. EU podržava to što je Trump dao inicijativu za pregovore, rekao je Granić.

U međuvremenu će ministri obrane država članica Europske unije u srijedu navečer razgovarati o daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini, neposredno prije četvrte obljetnice početka ruske invazije.

Europska unija trenutačno radi na definiraju uvjeta zajma Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, u iznosu od 60 milijardi eura, koji bi trebao biti finaliziran do 24. veljače, na godišnjicu početka invazije.

Uz to, Unija je već osigurala oko 70 milijardi eura vrijednu pomoć u obliku sredstava i vojne opreme za ukrajinske oružane snage, navodi dpa.

Sastanku u Bruxellesu pridružit će se i ukrajinski ministar Mihailo Fedorov, i to prvi put otkako je u siječnju preuzeo dužnost.

Ministri će raspravljati o jačanju suradnje između saveza i Ukrajine u proizvodnji naoružanja, uključujući bespilotne letjelice, radare, opremu za elektroničko ratovanje i svemirsku tehnologiju.

Na dnevnom redu bit će i modernizacija centara za obuku, kao i načini na koje bi Europska unija mogla nadzirati poštivanje eventualnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, kada do njega dođe, dodaje dpa.

Istodobno, ruske vlasti izvijestile su da je Ukrajina u noći s utorka na srijedu izvela masovni napad dronovima na energetsku infrastrukturu u Volgogradskoj oblasti.

Prema snimkama i fotografijama koje kruže društvenim mrežama, pogođena je rafinerija Lukoil-Volgogradneftepererabotka u okrugu Krasnoarmejski.

Riječ je o najvećoj rafineriji u Volgogradskoj oblasti, koja godišnje prerađuje više od 15 milijuna tona nafte.

Postrojenje je specijalizirano za proizvodnju benzina, dizela, zrakoplovnog goriva, kao i mazuta, bitumena i drugih naftnih derivata. Rafinerija je već više puta bila meta ukrajinskih dronova, a prvi napad zabilježen je u veljači 2024. godine.

Najnoviji udar predstavlja najmanje deveti napad na ovo postrojenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je okupio najviše vojne dužnosnike kako bi razgovarali o slabostima u protuzračnoj obrani i drugim aspektima zaštite civila, gotovo četiri godine nakon početka rata.

U večernjem videoobraćanju Zelenski je govorio i o tome kako se lokalne vlasti u ukrajinskim gradovima nose s posljedicama ruskih napada, osobito kada je riječ o opskrbi električnom energijom i grijanjem u višekatnicama. Ponovno je pritom kritizirao pojedine dužnosnike u Kijevu.

Zelenski je rekao da je dugo razgovarao s vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga Oleksandrom Sirskim, načelnikom Glavnog stožera Andrijem Hnatovom i ministrom obrane Mihailom Fedorovom.