TRAKTORSKA REVOLUCIJA Ogroman prosvjed potresao je Njemačku. Tek je počelo

Veliki prosvjedi poljoprivrednika diljem Njemačke su uzdrmali ionako nestabilnu vlast tzv. Semafor koalicije Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Slobodne demokratske stranke (FDP) i Zelenih. Kancelaru Olafu Scholzu (SPD) popularnost je ionako na povijesno niskim granama od tek 20 posto, što je najmanja popularnost bilo kojeg kancelara od početka mjerenja 1997.

S druge strane, ankete pokazuju da prosvjednici, poljoprivrednici koji se protive najnovijim planiranim poreznim izmjenama vladajuće koalicije, imaju jako visoku podršku. Anketa koju je provela televizija n-tv pokazala je snažnu podršku javnosti prosvjedima - čak 91 posto ispitanika reklo je da su opravdani.

Tjedan prosvjeda je tek počeo, vrhunac 15. siječnja

Prosvjedi poljoprivrednika zapravo traju još od kraja godine. 18. prosinca se nekoliko stotina traktora okupilo na Brandenburškim vratima. Najnoviji val masovnih prosvjeda, koji su se proširili po cijeloj Njemačkoj, samo je početak velikog tjedna prosvjeda, čiji će vrhunac biti veliki prosvjed 15. siječnja u Berlinu.

Osim blokade prometnica, prosvjednici nose natpise na kojima piše: "Vaše politike su objava rata protiv farmera!", "Previše je previše! Sada je gotovo!", "Nema farmera, nema hrane, nema budućnosti." Njemačke poljoprivrednike su podržali kolege iz Nizozemske, koji su prošle godine prosvjedovali zbog sličnih politika u svojoj državi, te poljoprivrednici iz Poljske.

Prosvjed se proširio cijelom Njemačkom

Praktički cijela Njemačka u ponedjeljak je bila paralizirana prosvjedima koji se oslanjaju na taktiku blokiranja prometnica traktorima, posebno izlaza iz gradova na autoceste. Ni jedan dio Njemačke tijekom dana nije funkcionirao normalno.

Blokade su izazvale poremećaje na granicama s Francuskom, Poljskom i Češkom, uzrokujući usporavanje prometa na prijelazima. Prema navodima njemačkih medija, proizvodnja u Volkswagenovoj tvornici automobila u Emdenu, u sjeverozapadnoj Njemačkoj, zaustavljena je jer su pristupne ceste blokirane.

Prosvjednici su pokušali zaustaviti njemačkog vicekancelara da se iskrca s trajekta nakon odmora na otoku u Sjevernom moru. Nekoliko prosvjednika se pokušalo ukrcati na trajekt, ali ih je policija zaustavila suzavcem.

Poljoprivrednici nezadovoljni zbog ukidanja subvencija

Direktan okidač prosvjeda je planirano ukidanje subvencija u vidu poreznih olakšica i izuzetaka. Dakle, ne radi se o direktnim subvencijama, koje se odnose na direktna plaćanja države poljoprivrednicima, nego o indirektnim subvencijama, koje se odnose na umanjene ili ukinute porezne stope na koje imaju pravo poljoprivrednici.

Prije svega se to odnosi na ukidanje subvencija na dizel, tj. izuzimanje poljoprivrednika od plaćanja poreza na taj energent. Također, na poljoprivredna vozila se nije plaćao porez kao za putničke automobile, koji se određuje ovisno o snazi motora i potrošnji.

Subvencije poljoprivrednom sektoru u zemljama EU nisu rijetkost. Dapače, upravo taj izdatak čini najveći dio proračuna EU. Velik dio godišnjih prihoda poljoprivrednika dolazi iz direktnih plaćanja EU i država članica poljoprivrednicima, a Njemačka nije iznimka.

29 posto faktorskih prihoda njemačkih poljoprivrednika dolazi iz subvencioniranja direktnim plaćanjima, a kada se pridodaju i indirektne subvencije, onda se taj postotak penje na 35-40 posto. To je više od prosjeka EU.

Prosvjednici smatraju da je proizvodnja hrane prevažna da ne bude porezno povlaštena, tj. smatraju da se porezi na poljoprivredna vozila ne mogu primjenjivati kao na osobna vozila, ovisno o snazi motora i potrošnji.

Porezni udar se ublažio, ali poljoprivrednici od prosvjeda ne odustaju

Vlada Olafa Scholza je odustala od svog prvotnog plana, pa su planovi za oporezivanje poljoprivrednih vozila kao osobnih automobila ukinuti. Promijenjena je odluka o ukidanju subvencije, tj. izuzeća od poreza na dizel, tako da se ne bi ukinula odmah, nego kroz tri godine.

Ali to nije dovoljno da bi zadovoljilo prosvjednike. Glasnogovornik vlade je rekao da su predložene izmjene originalnog plana konačne.

Na udaru plana štednje nisu se našle samo subvencije u poljoprivredi nego su ukinute i mnoge subvencije na energente i subvencije za kupnju električnih automobila. Naime, u jeku energetske krize je PDV na plin i neke oblike grijanja smanjen s 19 na 7 posto. 

Vladajući pokušavaju prikupiti 60 milijardi eura

Porezne izmjene bi trebale donijeti 17 milijardi eura državnom proračunu. Ukidanje poreznih olakšica i izuzeća poljoprivrednicima su trebali činiti velik dio dodatnih sredstava.

Reforma koja uključuje sporne rezove, u što, osim ukidanja poreznih izuzeća poljoprivrednicima, spada povratak stope PDV-a iz cijene plina na 19 posto i povećavaju se razni drugi porezi (porez na plastiku, na usluge prijevoza kamionima, porez na ugljik itd.), bila je potrebna nakon odluke Ustavnog suda.

On je poništio raniju odluku o prenamjeni 60 milijardi eura, koji su izvorno namijenjeni ublažavanju posljedica pandemije, za mjere pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i modernizaciju željezničke infrastrukture.

Ustavni sud je poremetio planove vladajućih i time započeo slijed događaja koji će dovesti do prosvjeda

Odluka Ustavnog suda da je protivno ustavu Njemačke da se financijska sredstva namijenjena za jednu svrhu prebacuju u drugu namjenu poremetila je planove Olafa Scholza i vladajuće koalicije

Time su vladajući natjerani da pronađu način da popune "rupu" od 60 milijardi eura uštedama, s obzirom na to da je Slobodna demokratska stranka (FDP) kao članica koalicije odbila dati suglasnost za bilo kakva povećanja poreza.

Osnova za odluku Ustavnog suda je bila odluka iz 2009. kojom je u ustav države unesena jedna verzija dužničke kočnice. U jeku globalne financijske krize je Njemačka odlučila ograničiti javno zaduživanje i proračunski deficit na federalnoj razini.

Semafor koaliciju ograničava ustavna odredba koju je uvela Velika koalicija

To je izglasano u ustav dvotrećinskom većinom u Bundestagu, koji je tada kontrolirala Velika koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) pod vodstvom Angele Merkel.

Limitiran je proračunski deficit na 0.35 posto BDP-a, što je omogućilo Njemačkoj da u kriznim godinama, kada su skoro sve države svijeta povećavale udio javnog duga u BDP-u, smanji javni dug s više od 80 posto BDP-a 2010. na manje od 60 posto 2019.

Za vrijeme pandemije 2020. je ta ustavna odredba stavljena izvan snage, pa je javni dug opet rastao, ali je dopušteno izravno privremeno stavljanje van snage u vrijeme velikih kriza ili recesije. 2023. je ponovno aktivirana.

Ustavni sud je zapravo odlučio da izvanredne prilike, zbog kojih je ustavno ograničenje za povećavanje javnog duga privremeno stavljeno izvan snage, više nisu aktualne. Točnije, pandemija je završila, a velike krize nema, pa nema ni razloga da se dužnička kočnica ne poštuje.

Popularnost vladajućih u padu, rast popularnosti Alternative za Njemačku (AfD)

Masovni prosvjedi skupine koju očigledno simpatizira velika većina građana Njemačke su se dogodili u jako lošem trenutku za Olafa Scholza i tzv. Semafor koaliciju. Popularnost kancelara je najmanja od početka mjerenja 1997., stranke koje čine koaliciju gube birače, a raste popularnost stranaka desnice.

Prema anketama, za Socijaldemokratsku stranku (SDP) bi glasalo 15 posto birača, za Zelene 13 posto, a Slobodnu demokratsku stranku (FDP) 5 posto. Tik nakon izbora 2021. se popularnost SDP-a kretala oko 25 posto, Zelenih oko 16 posto, a FDP-a između 10 i 15 posto.

Istodobno je glavna oporbena stranka, Kršćansko-demokratska unija (CDU), narasla u anketama i trenutno ima 32 posto potpore. Desna Alternativa za Njemačku (AfD) je na povijesnom maksimumu i prema anketama uživa podršku oko 22 posto birača, više od SPD-a, i time je druga najjača stranka u Njemačkoj.

Svi pokušavaju politički profitirati na prosvjedima. Osim Ljevice, koja se raspada

Očekivano, obje strane političkog spektra pokušavaju politizirati prosvjede poljoprivrednika. AfD pokušava osvojiti političke bodove prikazujući prosvjede kao dokaz nesposobnosti vladajućih. Ironično, iako sasvim očekivano u politici, AfD se u svom manifestu zalaže za manje subvencija u poljoprivredi.

Članovi vladajuće koalicije nastoje umanjiti relevantnost prosvjednika, tvrdeći da su se među njih infiltrirali desni ekstremisti. Ta taktika je možda čak priprema za gušenje prosvjeda pod opravdanjem nacionalne sigurnosti.

Među prosvjednicima sigurno ima i desnih ekstremista, ali ništa ne upućuje na to da je prosvjed motiviran bilo kakvim ekstremizmom ili da ga vode desni ekstremisti. Ljevica, stranka koja prema anketama uživa najmanju podršku u zadnjih nekoliko godina, na rubu je raspada, pa praktički ne postoji u kontekstu prosvjeda.