U kakvom stanju ostavlja Hrvatske ceste dugogodišnji šef koji je iznenada dao ostavku
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u četvrtak je podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta. U mailu koji je poslao zaposlenicima naveo je kako se odlučio povući iz privatnih razloga. Tvrdi da ta odluka nije bila laka, ali je u ovom trenutku najbolja za njega i njegovu obitelj.
“Nasmijte se i ne žalite zbog ove promjene. Vi ste tvrtka, vi ste Hrvatske ceste i to nikada nemojte zaboraviti” – rekao je na kraju maila u kojem se posebno zahvalio zaposlenicima. Tko će ga naslijediti još nije poznato. Osim njega, u Upravi su još Alen Leverić i Željana Šikić. Naravno, odmah su počele i spekulacije o mogućim razlozima odlaska, jer je otišao iznenada i nije poznato na koje radno mjesto – dakle, bez unaprijed najavljenog novog pozicioniranja što je vrlo neobično za utjecajne članove HDZ-a – te se razmatraju različiti mogući scenariji i uzroci, ali nitko ih ne želi službeno potvrditi.
Škorićev životopis otkriva kako je u Hrvatskim cestama bio od 2005. godine kad je započeo kao šef ispostave u Osijeku. Član Uprave (iako ta njegova pozicija nije navedena u Sudskom registru) bio je od 2008. do 2011. godine kad dolazi na čelu tvrtke u vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Par mjeseci nakon što je u prosincu 2011. godine Vladu formirala Kukuriku koalicija, smijenjen je s te pozicije. No, ni nakon toga nije napuštao tvrtku niti ostao bez visoke menadžerske pozicije. Do 2017. godine na čelu je Sektora za održavanje i promet. Nakon toga ponovno postaje predsjednik Uprave, što je bio sve do aktualne ostavke.
Čačić: Škorić je čovjek iz struke
Njegova imovinska kartica otkriva kako je u Hrvatskim cestama imao neto plaću od 4129 eura. Žena i on imaju pet stanova i kuću u Osijeku, voćnjak u Zmajevcu i Smart iz 2016. godine. Za pretpostaviti je da on koristi službeni automobil. Imaju oko 128.000 eura ušteđevine, dionice manje vrijednosti te vraćaju kredite vrijedne 144.000 eura. Dio imovine su naslijedili.
Škorić je rođen 1964. godine u Osijeku, u kojem se školovao i radio. U njemu je i dalje prijavljen uz boravište u Zagrebu. Član je predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije. Aktivan je na Facebooku i Linkedinu na kojima je objavljivao statuse uglavnom vezane uz Hrvatske ceste.
Za komentar Škorićevog vođenja Hrvatskih cesta Forbes Hrvatska upitao je Radimira Čačića, političara, lidera stranke Reformisti, koji je sa Škorićem surađivao u više navrata kao župan Varaždinske županije. Osim toga, Škorić je ostao na čelu Hrvatskih cesta prva četiri mjeseca Vlade u kojoj Čačić bio potpredsjednik.
On za Škorića kaže kako je čovjek iz struke, što na političkim funkcijama nije uobičajeno. “On nije (Frane) Barbarić iz HEP-a”, kaže Čačić i dodaje kako se radi o dokazanom profesionalcu koji je imao korektne rezultate. Uz to je djelovao i politički postavljajući prioritete u izgradnji u skladu s naputcima.
Ostao je tako dugo, jer za HC treba netko tko nešto zna o tome
Za Hrvatske ceste Čačić kaže da su ogroman sustav važan za politiku, jači od HEP-a i Hrvatskih voda jer nema ničeg jačeg od cesta u smislu prisustva na lokalnoj razini. Suradnja sa Škorićem koju je Čačić imao kao župan bila je apsolutno korektna. Doduše, kad je imao naredbu s vrha da nešto napravi, napravio bi, a kad je imao naredbu da zaustavi – zaustavio bi, živopisno je opisao Čačić Škorićevu neupitnu vezanost za upute “s vrha”. Ali, u sustavu postoji cijeli niz direktora koji ne znaju i ne mogu – kaže Čačić, navodeći primjer Hrvatskih željeznica koje pripadaju istom ministarstvu. “Oni ne znaju i ne mogu, potpuno su nesposobni. To nije njegov slučaj.”, uspoređuje Čačić.
Na pitanje kako to da je Škorić imao prilično dugu karijeru u Hrvatskim cestama odgovara da je to upravo zato jer netko mora nešto i znati. Doduše, kaže da je i u Cestama bilo dosta raznih frakcija i udara, ali je to kapilarni sustav koji dotiče lokalnu samoupravu puno veći nego HEP, Hrvatske željeznice i Hrvatske šume u kojima je bilo mutnih voda i prljavih igara. No, u smislu političkog utjecaja, pitanje hoće li se negdje graditi kružni tok ili zaobilaznica – ključno je za političku scenu u svakom gradu, općini i županiji.
Kad je u pitanju financiranje Hrvatskih cesta, Čačić kaže kako se one financiraju iz posebnog doprinosa za Hrvatske ceste. Misli kako je ta tvrtka već 20 godina u podređenom položaju. Kad je prvi put bio župan, budžet Hrvatskih cesta bio je na razini županija, a nakon toga stagnira. Financiranje je podcijenjeno što je velika šteta, s obzirom da Ceste nemaju mogućnost korištenja europskog novca u obimu kao Hrvatske autoceste ili Željeznice.
Prema Fininim podacima, Hrvatske ceste u 2023. godini imale su 440 zaposlenih kojima je prosječna plaća iznosila 1936 eura. Prihod tvrtke iznosio je 310,14 milijuna eura uz dobit od 78.383 eura.
