U NATO-u SU ODUSTALI OD NAŠE KOLINDE: Ideja od koje ne odustaju jest da prvi put u povijesti na poziciju glavnog tajnika dođe žena

05.07.2022. 06:11:00

Premda već neko vrijeme državom ne rukovodi kao predsjednica, gdje god da se pojavi, Kolinda Grabar-Kitarović još plijeni pozornost, možda čak i veću nego onda kada se naciji i svijetu obraćala s Pantovčaka, ali i sa svojih brojnih putovanja. Otkako nije predsjednica, Grabar-Kitarović dozirano istupa u medijima, a ni na društvenim mrežama nije aktivna kao prije, no unatoč tomu, broj pratitelja na njezinim mrežama u stalnom je rastu. Strastvena ljubiteljica putovanja i vanjske politike te sporta nedavno se na svojem profilu na Facebooku pratiteljima javila iz Berlina, a njezin status i fotografije na toj društvenoj mreži izazvali su pravu pomutnju.

Grabar-Kitarović pozirala je ispred Brandenburških vrata u elegantnom izdanju koje je istaknulo njezinu vitku liniju za koju posljednjih mjeseci prima brojne komplimente. Komplimenti nisu izostali ni u slučaju fotografija iz Berlina, a pratitelji bivše predsjednice, osim njezine vitke linije, primijetili su i da, otkako nije politički aktivna, izgleda sve mlađe. Sredinom lipnja pozornost je privukla i u Parizu, gdje je gostovala na utakmici između Francuske i Hrvatske. 

Ugovor do rujna

Njezine su modne kombinacije, otkako više nije predsjednica, znatno opuštenije pa njezina pojava odiše i dozom seksepila. Kako odnedavno aktivno gradi svoju karijeru u Međunarodnom olimpijskom odboru, tako Grabar-Kitarović sve više putuje pa se mnogi pitaju kako se to odražava na njezin brak s bivšim prvim gospodinom Jakovom Kitarovićem. Premda se jedno vrijeme govorilo da je njihov odnos u krizi, oni koji bivšu predsjednicu poznaju i koji i danas s njom ispijaju kave tvrde da je ona više nego ikada fokusirana na svoju obitelj, a iako je dobivala pozive da se aktivira u domaćoj politici, to joj zasad ne pada na pamet. Razočarala se u aktualno vodstvo HDZ-a predvođeno premijerom Plenkovićem, ali kao svaka prava dama, ona o tim stvarima ne govori naglas, iako nema ništa protiv toga da se njezin prijatelj i čovjek kojega je predlagala za tehničkog premijera – Damir Vanđelić, politički aktivira. Nema bivša predsjednica zasad političkih interesa u Hrvatskoj, no izgleda da su se izjalovili i njezini planovi na vanjskopolitičkom polju te da će se zasad morati zadovoljiti svojom pozicijom u MOO-u.

Još se prošle godine tvrdilo da je Grabar-Kitarović jedna od glavnih kandidatkinja za glavnu tajnicu NATO-a, ali upućeni tvrde da je iz tih križaljki ispala te da su joj šanse beznačajne. Situaciju je u NATO-savezu zakomplicirao rusko-ukrajinski rat zbog kojega je ova ionako važna organizacija dodatno dobila na značenju. NATO-saveznici već neko vrijeme pretražuju vlastite redove u potrazi za nasljednikom glavnog tajnika Jensa Stoltenberga kojemu je produljen mandat. Kada se njegov produljeni mandat privede kraju, on bi se trebao vratiti kući, odnosno na rukovodeću poziciju u norveškoj središnjoj banci, a zapadnom savezu bit će potreban novi vođa. Iako su u NATO-u gotovo sigurno odustali od bivše hrvatske predsjednice, ideja od koje se ni sada ne odustaje jest da prvi put u povijesti na poziciju glavnog tajnika NATO-a dođe žena. Inače je Stoltenberg bivši norveški premijer, a saveznici su mu ugovor produljili do rujna ove godine pa stoga vremena za pronalazak njegove zamjene i nema previše. U sjedištu se formalne rasprave već vode, a očekuje se da će njegov nasljednik biti predstavljen na summitu čelnika NATO-a krajem ove godine.

Oni dobro upućeni u ovu tematiku tvrde da bi se ovim izborom, a s obzirom na nastavak ruske agresije na Ukrajinu, trebala poslati važna poruka Moskvi, nije nevažno spomenuti da se Sjedinjene Države, Njemačka, Francuska i Velika Britanija smatraju najutjecajnijim saveznicima, što je važno i u samom procesu odabira glavnog tajnika NATO-a. Dosad je uvijek glavni tajnik NATO-a bio Europljanin, dok je vrhovni saveznički vojni zapovjednik oduvijek Amerikanac, a tako bi, kažu  upućeni, trebalo biti i sada. Amerikanci, a po svemu sudeći i Europa, snažnu potporu daju nekadašnjoj estonskoj predsjednici Kersti Kaljulaid.

Ta potpora iz Washingtona mogla bi biti presudna u njezinu imenovanju na poziciju glavne tajnice NATO-a. Nedavno je Kaljulaid posjetila Sjedinjene Američke Države, što je također svojevrsna potvrda njihove potpore bivšoj estonskoj predsjednici koja je bila prva žena i najmlađa šefica te države otkako je ona davne 1918. godine proglasila neovisnost. Potencijalna nova glavna tajnica NATO-a rođena je 1969. godine u Tartuu, gdje je diplomirala na tamošnjem sveučilištu na području genetike na Fakultetu prirodnih znanosti. Kaljulaid je uz to magistrirala na Fakultetu ekonomije i poslovne administracije, radila je u brojnim estonskim tvrtkama, bila je gospodarska savjetnica premijera Marta Laara, organizatorica suradnje Ureda premijera sa središnjom bankom, bila je i koordinatorica odnosa s Međunarodnim monetarnim fondom i drugim financijskim institucijama, sudjelovala je u pripremi mirovinske reforme te savjetovala premijera u godišnjim pregovorima o proračunu s ostalim ministrima. Ujedno je bila i financijska te izvršna direktorica elektrane Iru – državne energetske tvrtke Eesti Energia, potom je postala članica Europskog revizorskog suda te je organizirala financijsku reviziju fondova za istraživanje i razvoj proračuna EU-a, bila je odgovorna i za reviziju strukturnih politika, a onda je radila i kao revizorica projekta Galileo Europske unije. Koordinirala je izradu godišnjeg izvješća i stanja sigurnosti Europskog revizorskog suda, bila je članica Revizorskog odbora Europola te je djelovala na brojnim drugim funkcijama, što na razinu Unije, što u vlastitoj zemlji. 

Elitni krug

Istaknula se kao mlada žena velikih ambicija koje bi je sada mogle dovesti do fotelje glavne tajnice NATO-a, čime bi se poslala snažna poruka Rusiji. Iz tih križaljki ispala je naša bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, no to ne znači da je time okončana njezina vanjskopolitička karijera. Poznajući Grabar-Kitarović, ona će se prije ili poslije snaći za sebe i progurati u elitni krug vanjskih političara jer je odande i stigla u hrvatsku politiku koja je se naprasno i prljavo, udarajući ispod pojasa, odrekla da bi na čelo države dovela Zorana Milanovića koji je u dvije godine svojeg predsjedničkog mandata odradio manje vanjskopolitičkih susreta i putovanja negoli Grabar-Kitarović u mjesec dana.

Izvor: 7dnevno/PDN/Foto:commons.wikimedia.org

Izvorni autor: 7dnevno

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.