Usklađivanje mirovina ide na Ustavni sud: država devet mjeseci kasni s primjenom zakona

Usklađivanje mirovina pred Ustavnim sudom: Odgoda isplate kršenje zakona i prava umirovljenika

Stranka Hoćemo pravedno najavila je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti vezano uz način i dinamiku usklađivanja mirovina u Hrvatskoj. Kako upozorava predsjednica stranke  Dragica Trumbetaš, praksa prema kojoj se siječanjsko usklađivanje mirovina isplaćuje tek u travnju predstavlja kršenje zakona i ozbiljno zadire u egzistenciju umirovljenika.

Devet mjeseci zakašnjenja – stvarni gubitak za umirovljenike

Prema važećim propisima, mirovine se usklađuju s rastom cijena i plaća od 1. siječnja. Međutim, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatu tog usklađivanja provodi tek u travnju, i to s pripadajućim zaostacima. U praksi to znači da umirovljenici stvarni učinak povećanja osjete tek devet mjeseci nakon razdoblja na koje se usklađivanje odnosi.

– Država svjesno odgađa primjenu zakona i time ga krši. Usklađivanje koje vrijedi od 1. siječnja isplaćuje se tek u travnju jer se, između ostalog, čeka podatak o prosječnoj plaći Državni zavod za statistiku za prosinac, koji je poznat tek u veljači. No to ne može biti opravdanje za kršenje jasno definiranog datuma primjene zakona – ističe Trumbetaš.

Na razliku između siječanjskog i srpanjskog usklađivanja, kao i objašnjenja HZMO-a, ranije smo već upozoravali.

Tisuće umirovljenika ne dočekaju usklađivanje

Prema navodima stranke Hoćemo pravedno, ovakva praksa ima i teške demografske posljedice.

– Hrvatski umirovljenici svoja zakonska prava dobivaju sa zakašnjenjem od devet mjeseci i na tome u prosjeku gube iznos jedne prosječne mirovine. U tom razdoblju mjesečno umire između tri i četiri tisuće umirovljenika, odnosno oko 30 tisuća ljudi koji povećanje uopće ne dožive – upozorava Trumbetaš.

Zbog toga će stranka Ustavnom sudu uputiti zahtjev za preispitivanje ustavnosti zakonske odredbe koja omogućuje da se zakon primjenjuje s odgodom, iako je datum početka njegove primjene jasno propisan.

– Nećemo dopustiti da država bude „nagrađena“ brojem preminulih građana zbog odgode primjene zakona. Umirovljenici nemaju luksuz čekanja – računi dolaze svaki mjesec i moraju se platiti na vrijeme – poručuje.

Zaključak stranke je jasan: usklađivanje mirovina mora pratiti protekli mjesec i dospijeće životnih troškova, a ne dolaziti s višemjesečnim zakašnjenjem.

Kako to rade druge države?

Kao kontrast hrvatskoj praksi, Trumbetaš navodi primjere susjednih i europskih zemalja:

Slovenija redovito usklađuje mirovine dva puta godišnje, uz očekivani rast od oko 130 eura. Umirovljenici ondje primaju i 13. mirovinu, u rasponu od 155 do 465 eura, ovisno o visini mirovine, a novim zakonom uveden je i skraćeni radni tjedan za starije radnike i one s dugim stažem. 
U Bosna i Hercegovina novi mirovinski zakon donosi polugodišnje usklađivanje već uz isplatu siječanjske mirovine u veljači – prvo povećanje iznosi 12,6 posto, a drugo u srpnju dodatnih 5,6 posto. 
Srbija je mirovine za siječanj isplatila odmah s usklađivanjem od 12,2 posto, prateći rast cijena i plaća. 

Dok druge države usklađivanje provode pravodobno i u realnom vremenu, hrvatski umirovljenici, poručuju iz stranke Hoćemo pravedno, i dalje čekaju – često predugo. Upravo zato, poručuju, Ustavni sud mora dati odgovor na pitanje krši li država vlastite zakone na štetu najstarijih građana.